Život

Dva rijetka okeanska fenomena promijenit će zimu pred nama: Evo šta nas očekuje

Dok Super El Niño ubrzano jača u Tihom okeanu, u tropima se pojavila još jedna važna okeanska pojava. Riječ je o pozitivnom Indijsko-okeanskom dipolu, fenomenu koji stvara velike razlike u temperaturi mora u različitim dijelovima Indijskog okeana.

FOTO: SCREENSHOT
FOTO: SCREENSHOT

Sezonske prognoze pokazuju da bi zajednički utjecaj Indijsko-okeanskog dipola i Super El Niña mogao trajati tokom jeseni i početkom zime. Ta bi kombinacija mogla utjecati na kretanje zračnih struja iznad sjeverne hemisfere i oblikovati vrijeme tokom zime 2026/2027., piše Severe Weather Europe.

Pročitajte još

Šta je Indijsko-okeanski dipol?

Indijsko-okeanski dipol, poznat pod skraćenicom IOD, nastaje kada se temperature mora u istočnom i zapadnom dijelu Indijskog okeana počnu značajno razlikovati. Upravo zbog tih suprotnih temperaturnih promjena naziva se dipolom.

U pozitivnoj fazi zapadni dio okeana postaje topliji, dok se istočni dio hladi. Iznad toplije vode zrak se podiže, a iznad hladnijeg područja spušta, što mijenja vjetrove, raspored padavina i kretanje velikih vremenskih sistema.

IOD zato nije samo lokalna pojava. Promjene iznad Indijskog okeana mogu se povezati s atmosferskim promjenama u Tihom okeanu, a zatim utjecati na vrijeme u udaljenim dijelovima svijeta.

Najnoviji podaci pokazuju da se pozitivna faza IOD-a tek počinje razvijati. Istočni dio posmatranog područja hladi se, dok se zapadni dio zagrijava, pa bi temperaturna razlika tokom jeseni mogla postati još izraženija.

Prognoze pokazuju da se ne radi o kratkotrajnoj pojavi. Pozitivni IOD mogao bi trajati tokom cijele jeseni i završiti tek početkom zime.

Super El Niño ubrzano jača

Istovremeno se u Tihom okeanu razvija snažan Super El Niño. Najnovije analize pokazuju da su temperature mora u dijelovima centralnog i istočnog Pacifika između četiri i pet stepeni više od uobičajenih vrijednosti.

Još veća količina toplote nalazi se ispod površine okeana. Na dubini do 500 metara zabilježeno je područje u kojem je temperatura više od osam stepeni iznad prosjeka.

Ta se velika količina tople vode postupno pomjera prema istočnom dijelu tropskog Pacifika i izbija prema površini, čime dodatno pojačava El Niño.

Sezonski modeli predviđaju da bi ovaj El Niño mogao lako prijeći prag koji se koristi za opisivanje Super El Niña. Ako se prognoze ostvare, mogao bi postati jedan od najjačih zabilježenih El Niña.

Kako dva okeana zajedno utječu na vrijeme?

Snažne promjene temperature mora utječu na raspored toplote i energije u atmosferi. Zbog toga se za pojave poput El Niña često kaže da su važni „pokretači zime“.

Super El Niño i pozitivni IOD povezani su s kretanjem tropskih vjetrova, promjenama pritiska zraka i rasporedom padavina. Kada djeluju istovremeno, mogu snažnije utjecati na mlaznu struju, brzu zračnu struju koja usmjerava oluje i vremenske sisteme.

Snažno podizanje toplog zraka iznad Pacifika i zapadnog dijela Indijskog okeana, kao i spuštanje suhog zraka iznad Indonezije, stvaraju veliki atmosferski obrazac koji se može proširiti oko cijele sjeverne hemisfere.

Sam Indijsko-okeanski dipol obično izaziva manji poremećaj. Međutim, u kombinaciji sa Super El Niñom može nastati znatno izraženiji lanac područja visokog i niskog pritiska koji se proteže oko planete.

Kako taj atmosferski val prelazi preko Sjeverne Amerike, pojačane putanje oluja potiču stvaranje područja niskog pritiska iznad sjevernog Atlantika. To zatim pogoduje dotoku zraka sa zapada prema evropskom kontinentu.

Prognoza za Evropu

Evropa obično nije prva na udaru direktnih utjecaja tropskih okeanskih pojava. Ipak, istraživanja pokazuju da se tokom snažnog Super El Niña i pozitivnog IOD-a često razvija izraženije područje niskog pritiska iznad sjevernog Atlantika i sjeverozapadne Evrope.

Najnovija sezonska prognoza Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) pokazuje upravo takav scenarij. Predviđa se područje visokog pritiska koje se prema Evropi širi s juga, te niži pritisak iznad sjeverozapadnog i sjevernog dijela kontinenta.

Velika razlika između tih područja visokog i niskog pritiska pojačala bi zapadno strujanje. Ono bi s Atlantika prema Evropi donosilo blaži i vlažniji zrak.

Zbog toga prognoza za period od decembra do februara pokazuje uglavnom iznadprosječne temperature u većem dijelu Evrope.

To, međutim, ne znači da tokom zime neće biti hladnijih perioda. Povremeni prodori hladnog zraka i dalje su mogući, posebno u Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj, ali prema trenutnom sezonskom obrascu ne bi trebali prevladavati.

Bez puno snijega

Pojačano zapadno strujanje prema Evropi donosilo bi i više vlage. Zbog toga se u dijelovima kontinenta očekuju iznadprosječne količine padavina.

Količina snijega uveliko će ovisiti o pojedinačnim područjima niskog pritiska i njihovim putanjama. Za snijeg u nizinama bit će potrebno da se vlažni atlantski zrak susretne s dovoljno hladnim zrakom iz sjevernih ili istočnih dijelova Evrope.

Općenito gledano, trenutni sezonski obrazac nije posebno povoljan za obilne količine snijega u većem dijelu Evrope. Veći potencijal za snijeg očekuje se na sjeveru i sjeveroistoku kontinenta te u višim planinskim područjima.

Sezonska prognoza ipak prikazuje samo prevladavajući obrazac tokom nekoliko mjeseci. Blaža zima u prosjeku ne isključuje pojedinačne snažne prodore hladnoće, snježne oluje ili kraća razdoblja izrazito zimskog vremena.