Prema podacima evropske službe Copernicus za praćenje klimatskih promjena, tokom kasnog maja i juna pojedini dijelovi Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva i Španije bilježili su dnevne prosječne temperature više od deset stepeni Celzijusa iznad uobičajenih vrijednosti.
Prosječna temperatura u zapadnoj Evropi tokom juna iznosila je 20,74 stepena Celzijusa, što je za 3,06 stepeni više od prosjeka za period od 1991. do 2020. godine.
Suše, požari i niski vodostaji sve učestalija pojava
Dok temperature u pojedinim područjima prelaze 40 stepeni Celzijusa, dugotrajne suše, razorni šumski požari i opadanje vodostaja rijeka više nisu rijetke pojave, već sve češća obilježja evropskih ljeta.
Naučnici godinama upozoravaju da će klimatske promjene povećati učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih pojava. Toplotni talasi sada traju duže, dolaze ranije i istovremeno pogađaju veći broj zemalja, piše Al Jazeera.
Posljedice se ne ogledaju samo u visokim temperaturama. One mijenjaju ekosisteme, privredu i svakodnevni život širom kontinenta.
Ekstremna vrućina isušuje vegetaciju, pretvarajući šume, nisko rastinje i travnjake u lako zapaljivo gorivo. Kada se tome pridruže jaki vjetrovi i dugotrajna suša, požari se šire mnogo brže i postaju znatno teži za gašenje.
Zemlje Mediterana, uključujući Španiju, Portugal, Grčku, Italiju i Francusku, oduvijek su bile izložene šumskim požarima. Međutim, sezona požara danas počinje ranije, traje duže i zahvata područja koja su ranije bila znatno manje ugrožena.
EU prošle godine zabilježila je da je izgorjelo najmanje milion hektara zemljišta, gotovo dvostruko više od istorijskog prosjeka.
Osim neposrednog uništavanja kuća i šuma, požari uništavaju biodiverzitet, oslobađaju velike količine ugljen-dioksida i ostavljaju zemljište podložnim eroziji i poplavama kada se kiše vrate.
Vode je sve manje
Toplotni talasi stvaraju ogroman pritisak na evropske vodne resurse. Više temperature povećavaju isparavanje iz rijeka, jezera i akumulacija, dok se istovremeno smanjuje vlažnost zemljišta. Snježni pokrivač u planinama topi se ranije tokom proljeća, pa tokom najtoplijih mjeseci ostaje manje raspoložive vode.
Rijeke poput Rajne, Poa i Dunava posljednjih godina više puta su bilježile neuobičajeno nizak vodostaj. To ometa riječnu plovidbu, smanjuje proizvodnju hidroelektrične energije i ugrožava industriju koja zavisi od riječne vode za hlađenje postrojenja.
Poljoprivreda je među sektorima koji najviše trpe posljedice. Poljoprivrednici širom južne i centralne Evrope suočavaju se sa manjim prinosima, toplotnim stresom kod stoke i većim potrebama za navodnjavanjem upravo u vrijeme kada vode ima sve manje.
Studija Evropske investicione banke i Evropske komisije, objavljena u maju, procjenjuje da bi klimatske promjene do 2050. godine mogle povećati godišnje gubitke evropske poljoprivrede za čak 66 odsto, dovodeći u pitanje buduću proizvodnju hrane.
Vrućine uzimaju ljudske živote
Vrućina predstavlja jednu od najsmrtonosnijih prirodnih opasnosti u Evropi. Za razliku od poplava ili oluja, njene posljedice često su manje vidljive, ali mnogo rasprostranjenije.
Najugroženiji su stariji ljudi, djeca i osobe sa postojećim zdravstvenim problemima. Tokom toplotnih talasa bolnice bilježe povećan broj pacijenata zbog dehidracije, toplotnog udara i kardiovaskularnih oboljenja.
Gradovi su posebno ranjivi jer beton i asfalt upijaju i zadržavaju toplotu, stvarajući efekat urbanog toplotnog ostrva. Noćne temperature ostaju visoke, pa se ni zgrade ni ljudi ne uspijevaju dovoljno rashladiti.
Potrošnja električne energije naglo raste jer milioni ljudi pokušavaju rashladiti svoje domove. Istovremeno, proizvodnja električne energije postaje manje efikasna, pošto toplije rijeke otežavaju hlađenje termoelektrana i nuklearnih elektrana. To predstavlja sve veći izazov za evropske energetske sisteme, jer potražnja raste upravo onda kada mogućnosti proizvodnje postaju ograničenije.
Finansijske posljedice sve ozbiljnije
Finanske posljedice klimatske krize postaju sve ozbiljnije. Evropska agencija za životnu sredinu procjenjuje da su ekstremne vremenske pojave Evropu od 1980. do 2023. godine koštale 738 milijardi evra. Od toga je najmanje 162 milijarde evra izgubljeno samo tokom posljednje tri godine tog perioda.
Agencija procjenjuje da bi, bez ozbiljnijih klimatskih mjera, evropska ekonomija do 2050. godine mogla pretrpjeti štetu veću od 5,6 biliona evra.
Brojni ekonomisti smatraju da je ulaganje u prilagođavanje klimatskim promjenama danas znatno jeftinije nego stalno finansiranje posljedica sve češćih katastrofa.
Klimatske projekcije dosljedno pokazuju da će se Evropa zagrijavati brže od svjetskog prosjeka. Očekuje se da će južna Evropa imati još toplija i suvlja ljeta, uz povećan rizik od teških suša i velikih šumskih požara.
Međutim, naučnici upozoravaju da samo prilagođavanje neće biti dovoljno. Bez značajnog smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte, uslovi koji dovode do ekstremnih vremenskih pojava postajaće sve češći.
Nedavna evropska ljeta više se ne posmatraju kao izolovani vremenski ekstremi. Ona predstavljaju pogled u budućnost u kojoj će ono što se danas smatra izuzetkom postati nova normalnost. (Al Jazeera)
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.