U maju 2025. godine bh. mljekarski sektor suočio se sa velikim problemom – izvoz mlijeka iz Federacije BiH prema Srbiji je zaustavljen. Tada su iz udruženja poljoprivrednika upozoravali da bi posljedice mogle biti višestruke: višak mlijeka na domaćem tržištu, smanjenje otkupa, pad cijena i direktni gubici za proizvođače. Više od godinu dana nakon obustave izvoza, situacija je ista.
“Problem stoji od maja prošle godine, kad je Srbija jednostrano zabranila izvoz, od tad je nastao kolaps jedan u mliječnoj proizvodnjoj, trenutno su jako niske otkupne cijene, gomilaju se viškovi, tako da sve je neizvjesno”, kazao je za Bosnainfo Nedžad Bićo, ispred Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH.
Za proizvođača mlijeka problem nije samo cijena po litru. Svakog dana postoje troškovi hrane za stoku, veterinarskih usluga, goriva, električne energije, rada i održavanja farmi.
Krava ne može čekati da se tržište uredi. Mlijeko se mora pomusti svakog dana, a kada otkupljivač smanji količine koje preuzima ili spusti cijenu, teret problema gotovo u potpunosti pada na proizvođača.
Upravo to je slika koja se posljednjih mjeseci sve češće može vidjeti širom BiH. Farmeri upozoravaju na smanjen otkup i niske otkupne cijene, dok se istovremeno govori o velikim količinama uvoznog mlijeka i mliječnih proizvoda.
Posebno zabrinjava činjenica da se domaće mlijeko proglašava viškom u trenutku kada BiH istovremeno uvozi velike količine mlijeka i mliječnih proizvoda.
Za velike farme i proizvođače koji svakodnevno predaju stotine ili hiljade litara, svaki fening razlike znači ozbiljan novac na mjesečnom nivou.
Kada se tome dodaju skuplja stočna hrana, energenti i ostali troškovi, prostor za opstanak postaje sve uži.Najgora posljedica ove krize nije samo trenutni finansijski gubitak. To je mogućnost da proizvođači jednostavno odustanu.
Već postoje upozorenja da mali proizvođači zatvaraju farme, dok se istovremeno bilježe slučajevi prosipanja mlijeka jer ga nema ko otkupiti. A kada se jednom ugasi farma, nije je jednostavno ponovo pokrenuti.
Eldin Glibanović, predsjednik Udruženja mljekara Tuzlanskog kantona nedavno je izjavio: “Dosta malih farmi se ugasilo na području Tuzlanskog kantona. Svjedoci smo da na području Živinica da je jedna od velikih farmi je zatvorena, farma koja je brojala između 100 i 150 grla. Sve je to ova problematika. Ljudima više ovaj posao nije profitabilan.”
Potrebne su godine da se obnovi proizvodnja, nabavi kvalitetno grlo, izgradi stado i ponovo uspostavi tržište. Zato pitanje mlijeka nije samo pitanje farmera. To je pitanje prehrambene sigurnosti, domaće proizvodnje i opstanka sela.
Ko će odgovarati ako domaća proizvodnja nestane?
Poljoprivrednici mjesecima upozoravaju da država mora pronaći sistemsko rješenje. Jedan od zahtjeva jeste uređenje odnosa uvoza i domaće proizvodnje, ali i snažnija zaštita domaćih proizvođača kroz dostupne mehanizme, bolju kontrolu tržišta i otvaranje novih izvoznih tržišta.
Proizvođači apeluju na građane da kupuju domaće proizvode, ističući da je to jedan od načina da se, koliko toliko, očuva domaća proizvodnja.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.