Barel nafte Brent na londonskom tržištu pao je na 83,52 dolara, dok je američka nafta WTI pojeftinila za 5,8 posto i trgovala se po cijeni od 79,77 dolara.
Investitori očekuju da bi razgovori Washingtona i Teherana mogli smanjiti napetosti na Bliskom istoku i ublažiti strah od poremećaja u snabdijevanju naftom.
Posebno je važno pitanje Hormuškog moreuza, jednog od najznačajnijih svjetskih pravaca za transport energenata. Svako zaoštravanje situacije na tom području obično veoma brzo podigne cijene nafte.
Dodatni pritisak na pad cijena stvorila je odluka zemalja okupljenih u savezu OPEC+ da od septembra povećaju proizvodnju. Veća količina nafte na tržištu u pravilu dovodi do nižih cijena ako potražnja ne poraste istom brzinom.
Pad cijene barela, međutim, ne znači da će gorivo na pumpama u Bosni i Hercegovini odmah pojeftiniti. Potrebno je vrijeme da se promjene na svjetskom tržištu odraze na nabavne cijene domaćih distributera.
Na konačnu cijenu goriva utječu i kurs dolara, troškovi transporta, rafinerijske marže, porezi, akcize i putarine. Zbog toga je moguće da pad cijene sirove nafte građani osjete tek kasnije i u znatno manjem iznosu.
Vozači u BiH posljednjih godina često primjećuju da cijene na pumpama brzo rastu kada nafta poskupi, dok se nakon pojeftinjenja spuštaju mnogo sporije.
Kretanje cijena u narednim danima zavisit će od ishoda razgovora s Iranom, odluka OPEC-a i sigurnosne situacije na Bliskom istoku.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.