Sarajevo

Od stanova do skupocjenih poklona: Kako Ured za borbu protiv korupcije provjerava imovinu funkcionera u KS?

Ured za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo do sada je izdao 495 prekršajnih naloga nosiocima javnih funkcija koji nisu na vrijeme ili uopće prijavili svoju imovinu i imovinu svojih najbližih srodnika.

FOTO: PIXNIO
FOTO: PIXNIO

Osim toga, proveli su 919 detaljnih provjera, a ako se utvrdi nesrazmjer između prihoda i imovine, predmeti se prosljeđuju nadležnom tužilaštvu, poreznoj upravi i SIPA-i.

Tragom nedavno objavljenih podataka iz registra imovine načelnika sarajevskih općina, Uredu za borbu protiv korupcije KS uputili smo pitanja o tome kako funkcioniše sistem provjere, kako se kontrolišu prijavljene vrijednosti nekretnina i šta se dešava kada se imovina vodi kao poklon.

Krivična odgovornost i novčane kazne

Obaveza prijavljivanja imovine definisana je Zakonom o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosilaca javnih funkcija. Za kršenje zakona predviđene su sljedeće sankcije:

– Kazne od 1.000 do 3.000 KM izriču se onima koji ne prijave imovinu u roku od 30 dana od preuzimanja ili prestanka dužnosti, ne ažuriraju podatke u redovnom godišnjem roku (od 1. do 28. februara) ili ne dostave tražene podatke na zahtjev Ureda.

– Kazna zatvora od šest mjeseci do tri godine za davanja lažnih podataka u prijavi.

Ured je zakonski dužan svake godine detaljno provjeriti imovinu, poklone i izvore prihoda za najmanje 100 nosilaca javnih funkcija.

Kako se prijavljuje imovina i šta ako postoje greške

Imovina se prijavljuje na dva načina:

– Putem štampanog obrasca koji se popunjava, potpisuje i dostavlja Uredu.

– Elektronskim putem preko interneta, nakon čega je nosilac javne funkcije dužan odštampati popunjeni obrazac i fizički ga dostaviti Uredu.

Nakon dostave, podaci se objavljuju u javno dostupnom registru. Ako se utvrdi da je prijava nepotpuna ili da sadrži materijalne greške, Ured daje rok za ispravku.

“Podnosilac prijave se obavještava da je u roku od 15 dana od primanja obavještenja obavezan ispraviti ili dopuniti prijavu”, naveli su iz Ureda za Klix.ba.

Kada u registru uz određene stavke stoji da nema podataka, to znači da nosilac javne funkcije i/ili njegovi srodnici navode da nemaju tu vrstu imovine, finansijskih obaveza itd. Iz Ureda tvrde da provjeravaju istinitost i ovakvih navoda.

Vrijednost i način sticanja imovine

Posebnu pažnju izazivju podaci o procijenjenoj vrijednosti imovine, kao i načinu njenog sticanja. Primjera radi, načelnik općine Centar Srđan Mandić (Naša stranka) prijavio je stan od 103 kvadratna metra u ovoj općini čiju je vrijednost procijenio na 150.000 KM.

Iz Ureda su naglasili da razlika između prijavljene i realne tržišne vrijednosti ne znači nužno nepravilnost, ali da se ta odstupanja razmatraju tokom provjere. Nosilac javne funkcije je dužan u roku od 15 dana dopuniti podatke o vrijednosti ako oni nedostaju.

Iako postoji mogućnost angažovanja vještaka za procjenu imovine, to se radi samo kada postoji opravdana potreba jer bi vještačenje u svim predmetima iziskivalo, kako su naveli, velike budžetske troškove.

Pažnju privlači i prijavljeni način sticanja imovine. Primjera radi, načelnica Novog Sarajeva Benjamina Karić (SDP) prijavila je četiri vrijedne nekretnine koje je stekla kao poklon. Iz Ureda uvjeravaju da se detaljno provjeravaju i ovakvi slučajevi.

“Prikupljaju se i provjeravaju isprave i dokazi o vlasništvu nad imovinom (njena nabavna vrijednost, izvor i vrsta prihoda kojima je imovina kupljena), provjeravaju se isprave i dokazi o prihodima, rashodima i finansijskim obavezama subjekta provjere i sl.”, obrazložili su, dodavši da dokaze upoređuju s podacima drugih nadležnih organa.

Ko se smatra bliskim srodnikom i koja je imovina siva zona

Srodnicima nosioca javne funkcije smatraju se bračni i vanbračni drug, djeca, majka, otac, usvojilac i usvojenik, bez obzira na to da li žive u zajedničkom domaćinstvu. Međutim, obaveza dostavljanja podataka za lica povezana s nosiocima javnih funkcija ne postoji od 2022. godine.

Na pitanje kako verifikuju specifične oblike imovine bez bankarskih ili zemljišno-knjižnih tragova, poput gotovine kod kuće, poljoprivrednog fonda ili udjela u privatnim firmama, iz Ureda su odgovorili za Klix.ba da je riječ o specifičnoj imovini čija je provjera otežana.

Transparentnost i tačnost podataka u registru imovine ostaju jedan od ključnih alata u borbi protiv korupcije i jačanju povjerenja javnosti u rad nosilaca javnih funkcija.