Nalaze je predstavio autor izvještaja Faruk Hadžić na radionici i tokom dijaloga sa zainteresiranim stranama o politikama tržišta rada, koje je organiziralo Udruženje poslodavaca u FBiH. Istraživanje je obuhvatilo anketu poslodavaca iz različitih sektora i veličina preduzeća te fokus grupu održanu u Gračanici u kojoj je učestvovalo oko 40 poslodavaca.
Radionicom je zaokružen projekat “Jačanje veze između politika tržišta rada, javnih službi za zapošljavanje i poslovne potražnje: Procjena svijesti poslodavaca o aktivnim mjerama zapošljavanja u Bosni i Hercegovini”, realiziran uz podršku Međunarodne organizacije rada u okviru projekta LEP II koji finansira Evropska unija.
Direktor Udruženja poslodavaca u FBiH Mario Nenadić istakao je da je projekat poslodavcima prvi put omogućio da sami govore o svojim potrebama, umjesto da se politike kreiraju na osnovu pretpostavki te da je najveća vrijednost projekta što stvara prostor za dijalog zasnovan na činjenicama. Za nas je posebno važno da politike tržišta rada budu zasnovane na potrebama privrede. Poslodavci su ti koji stvaraju nova radna mjesta, investiraju i razvijaju poslovanje i koji se svakodnevno suočavaju sa izazovom pronalaska adekvatne radne snage. Zato njihov glas o potrebama na tržištu rada, pa tako i programima i projektima zapošljavanja mora biti sastavni dio procesa kreiranja mjera zapošljavanja, a ne samo glas koji se čuje nakon što su odluke već donesene – kazao je Nenadić.
Nalazi ukazuju na to da poslodavci općenito doživljavaju usluge javnih službi za zapošljavanje i aktivnih mjera tržišne ekonomije kao relevantne i potencijalno vrijedne, posebno za rješavanje potreba za zapošljavanjem i pristup poticajima za zapošljavanje.
Međutim, učešće je ograničeno informacionim, administrativnim, proceduralnim i povjerljivim preprekama koje smanjuju angažman i utiču na cjelokupno iskustvo poslodavaca. Administrativni zahtjevi i obaveze izvještavanja često su opisivani kao opterećujući, dok su se vremenski okviri programa često smatrali loše usklađenim s cjelogodišnjim potrebama za zapošljavanjem.
Poslodavci su također prijavili tehničke poteškoće s digitalnim sistemima za prijavu i naglasili da troškovi zapošljavanja nadilaze plaće i uključuju značajna ulaganja u uvođenje u posao i obuku. Posebnu pažnju izazvale su primjedbe poslodavaca na digitalne sisteme prijave, koje su učesnici fokus grupe opisali kao “lutriju” u kojoj uspjeh zavisi od brzine pristupa sistemu, a ne od kvaliteta prijave. Zabrinutosti u vezi s povjerenjem manje su se odnosile na same programe, a više na iskustvo pristupa njima. Glavni izazovi leže manje u relevantnosti programa, a više u načinu na koji se usluge i programi komuniciraju, kojima se pristupa i kako se pružaju – kazao je Hadžić.
Na osnovu nalaza, izvještaj predlaže šest prioritetnih oblasti djelovanja odnosno jačanje komunikacije i dosega prema poslodavcima, razvoj usluga usmjerenih na potrebe poslodavaca, pojednostavljenje administrativnih procedura, poboljšanje digitalne isporuke i pouzdanosti sistema, jačanje razvoja radne snage i podrška obuci te povećanje fleksibilnosti programa kroz redovne mehanizme povratnih informacija od poslodavaca.
Zajedno, ove mjere imaju za cilj ojačati vidljivost, pristupačnost i efikasnost usluga javnih službi za zapošljavanje i programa, istovremeno poboljšavajući njihovu sposobnost odgovaranja na potrebe poslodavaca. Izvještaj zaključuje da je prioritet modernizirati pružanje usluga i ojačati usklađenost s potrebama poslodavaca, a ne fundamentalno redizajnirati postojeći sistem.
Projekna menadžerica Međunarodne organizacije rada (MOR) u BiH Amra Selesković naglasila je važnost ovog projekta, koji će poslužiti kao osnova za naredni projekat EU4People usmjeren na unaprjeđenje poslovnih procesa zavoda za zapošljavanje u narednim godinama. Nama je jako važno bilo da vidimo što poslodavci misle o uslugama i programima javnih zavoda za zapošljavanje i gdje su prostori za unapređenje te saradnje, jer ćemo u naredne skoro četiri godine raditi direktno sa zavodima za zapošljavanje i najčešće sa savjetodavcima u unapređenju tih poslovnih procesa, a jedna od usluga kojoj ćemo obratiti posebnu pažnju je saradnja sa poslodavcima. Ovo nije analiza koja će danas ostati na papiru već ima svoje dalekosežne implikacije – istakla je Selesković.
Direktorica Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo Amina Džonlagić kazala je da trenutno ni poslodavci ni službe ne mogu unaprijediti zakonske prepreke za uvođenje određenih stvari.
Naglasila je da su i službe za zapošljavanje, kao i ostale relevantne institucije, zasićene veoma dugim procedurama. Služba ne može ništa uraditi bez Vlade, bez Skupštine Kantona Sarajevo, tako da smo mi jedna karika koja pokušava stvarno da bude motor i pokretač tih programa. Najvažnije je istaći da se svi oni koji žele da učestvuju u unaprjeđenju programa zapošljavanja dobro informiraju o trenutnom zakonskom okviru kreiranja i njihovom provođenja. Ukoliko mi predlažemo mjere koje u ovom momentu nisu zakonski provodive, imamo pred sobom dug put u uvođenju promjena – kazala je Džonlagić.
Direktor Nenadić još je istakao da zajednički cilj nije izrada još jednog izvještaja, već kreiranje preporuka koje će doprinijeti efikasnijim politikama zapošljavanja i boljim rezultatima na tržištu rada.
Tokom diskusije naglašeno je da poslodavci moraju biti značajno više uključeni u pripremu, kreiranje i realizaciju mjera aktivne politike zapošljavanja da bi svojim iskustvima i potrebama direktno doprinosili unaprjeđenju stanja na tržištu rada i kreiranju efikasnijih rješenja za tržište rada u Federaciji BiH.
Radionica je okupila predstavnike poslodavaca, javnih službi za zapošljavanje, nadležnih ministarstava, nevladinih organizacija i druge relevantne aktere na tržištu rada, saopćeno je iz Udruženja poslodavaca u FBiH.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.