„Taj zakon se sada zove Zakon o Sudu BiH i Apelacionom sudu BiH, kako bi se trebao zvati u svakoj normalnoj zemlji. Postoji Sud BiH i mora postojati drugi, nezavisni sud koji preispituje njegove odluke Apelacioni sud BiH“, rekao je Kojović.
Naglasio je da su sjedište suda u Sarajevu i njegove nadležnosti uređeni u skladu s preporukama Venecijanske komisije.
„Nadležnosti su urađene u skladu s preporukama Venecijanske komisije, blago su proširene, a naziv suda je konačno onakav kakav treba da bude. Do sada smo izmišljali razne eufemizme kako bismo nekoga privoljeli da podrži zakon tehničke prirode.“
Govoreći o usvajanju zakona u formi nacrta, Kojović je kazao da je prijedlog prošao prije svega zbog odsustva dijela zastupnika SNSD-a. „Zapravo je usvojen u nacrtu zato što je veliki broj ljudi iz SNSD-a izašao sa sjednice. Naravno da će zakon ponovo doći na razmatranje, a na kraju uvijek postoji i Dom naroda, koji je često grobnica dobrih zakona.“
Smatra da je vrijeme da se pravosudne institucije nazivaju njihovim stvarnim imenima. „To nije apelaciono vijeće niti apelaciono odjeljenje nekog drugog suda. To je sud koji preispituje odluke Suda BiH i zove se Apelacioni sud BiH.“
Komentarišući evropski put Bosne i Hercegovine, Kojović je izrazio iznenađenje izjavom šefa Delegacije Evropske unije u BiH Luigi Soreca.
„Bio sam neprijatno iznenađen izjavom gospodina Soreke da se nada da će evropski put Bosne i Hercegovine biti otvoren usvajanjem dva zakona koja su došla iz Ministarstva pravde. Takvu podršku nisu dobili prijedlozi koji su, po mom mišljenju, bili znatno bliži evropskim standardima.“
Podsjetio je da je na raniji prijedlog zakona o VSTV-u podnio 20 amandmana zasnovanih na preporukama Venecijanske komisije. „Ukupno je usvojen 31 amandman. Neki su tvrdili da je time zakon unakažen, a naša namjera bila je upravo suprotna – da ga uskladimo s evropskim standardima.“
Kojović smatra da predstavnici Evropske unije danas nisu dovoljno uključeni u reformske procese. „Sa ranijim predstavnicima Evropske unije radili smo ozbiljne zakone. Bili su uključeni u proces i jasno govorili šta su evropski standardi. Mislim da gospodin Soreka nije toliko uključen u svoj posao koliko bi trebao biti.“
Govoreći o ministru pravde BiH Davor Bunoza, Kojović je istakao da ga smatra jednim od najstručnijih ljudi koji su obavljali tu funkciju. „To je fantastičan advokat i vjerovatno jedan od najstručnijih ljudi koji su ikada obavljali funkciju ministra pravde Bosne i Hercegovine.“
Ipak, smatra da problem nastaje kada politički interesi prevladaju nad stručnim argumentima. „Njegov problem nastaje kada svoje pravno znanje stavlja u drugi plan, a političke interese u prvi. Siguran sam da i on zna da zakoni koje je predložio nisu u potpunosti usklađeni s evropskim standardima.“
Posebno je izdvojio pitanje sastava Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. „Jedan od ključnih problema jeste etnička struktura VSTV-a. Mi smo predlagali petogodišnji period tokom kojeg bi se postepeno smanjivao značaj etničke pripadnosti članova VSTV-a. To je za predlagače bilo neprihvatljivo.“
Kojović je zaključio da će pitanje pravosuđa i evropskih reformi ostati jedno od ključnih političkih pitanja u narednom periodu, posebno u kontekstu ispunjavanja obaveza Bosne i Hercegovine na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.