Na osnovu podataka Svjetske banke, u poređenju sa Zapadnom Evropom, prosječni stanovnik BiH ima tek 40 odsto kupovne moći prosječnog stanovnika Francuske ili Njemačke.
Prosječna plata u najvećim gradovima BiH danas ne može kupiti ni pola kvadrata stana u novogradnji, a u prosjeku je u BiH za kupovinu stana od 60 kvadratnih metara potrebno između 400 i 700 prosječnih mjesečnih plata, zavisno o lokaciji. Pritom, računica je izvedena na osnovu cijena stanova bez kamata, poreza, notara, opremanja i troškova kredita, pod potpuno nerealnom pretpostavkom da osoba ne jede, ne plaća režije niti stanarinu, nema djecu, ne koristi automobil, ne troši ništa drugo, nego 100 odsto plate svaki mjesec ostavlja po strani za stan.
I to sve pod pretpostavkom da cijene stanova ne rastu, da plata ne pada, da nema inflacije i nepredviđenih troškova.
Ko kupuje?
Iako su prosječne plate od 2020. godine znatno porasle, cijene stanova rasle su brže. Ipak, prodaja stanova na tržištu ne opada. U agencijama za nekretnine kažu da se radi o takozvanom organskom dijelu tržišta koji postoji bez obzira na kretanje cijena, pa ljudi kupuju i prodaju nekretnine u skladu sa životnim okolnostima.
– Mlađi parovi i porodice s djecom često imaju potrebu za većim stambenim prostorom, dok osobe starije životne dobi nerijetko prodaju veće stanove ili kuće i sele se u manje i funkcionalnije nekretnine. Upravo zbog tih životnih promjena određeni broj transakcija odvija se bez obzira na to da li cijene rastu ili padaju, jer je potreba za adekvatnim stambenim prostorom prioritet – kaže Amela Ljuhar-Hadžijahić, direktorica agencije Kvart nekretnine Sarajevo.
Kredit ili gotovina?
Potražnju dodatno podižu kupovina za iznajmljivanje, štednja u nekretninama i ograničena ponuda kvalitetnih stanova, te dijaspora koja kupuje znatan dio nekretnina, posebno u novogradnji i kao investicijske nekretnine. Ali ona nije glavni kupac.
– Iskustvo naše agencije pokazuje da najveći dio tržišta i dalje čini lokalno stanovništvo. U ukupnom broju realizovanih transakcija približno 70 odsto kupaca dolazi iz Bosne i Hercegovine, dok oko 30 odsto čini dijaspora – kaže Ljuhar-Hadžijahić.
Prema njenim riječima, obično kupci prodaju postojeću nekretninu i uz manji stambeni kredit kupuju novu. Takođe, značajan broj kupaca kompletnu kupovinu finansira putem kredita. Kada se radi o prvoj nekretnini kojom se rješava stambeno pitanje, kredit je i dalje najzastupljeniji model finansiranja. S druge strane, investicijske nekretnine se najčešće kupuju vlastitim sredstvima. Takve kupovine uglavnom se finansiraju iz ušteđevine, sredstava ostvarenih prodajom druge nekretnine ili kroz nasljedstvo, dok je kreditno zaduženje u ovom segmentu znatno manje zastupljeno.
Poređenje s Njemačkom
Stanovi u Njemačkoj, primjera radi, na prvi pogled su gotovo dvostruko skuplji od sarajevskih, ali su prihodi više nego trostruko veći. Zato prosječna plata u Njemačkoj kupuje oko 65 odsto više stambenog prostora nego prosječna plata u BiH.
Dok su u BiH potrebne oko 2,5 plate za jedan kvadratni metar stana, u Njemačkoj je to oko 1,5 plata za kvadrat. To je jedan od razloga zašto su stanovi „preskupi u odnosu na plate“, čak i kada su nominalne cijene kvadrata mnogo niže nego u Zapadnoj Evropi.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.