Centralni program održan je na platou ispred Spomen-obilježja „Šehidski nišan“, gdje su brojne delegacije Koordinacije boračkih udruženja, predstavnici Općine Vogošća, političkih stranaka, građani i članovi porodica šehida i poginulih boraca polaganjem cvijeća i učenjem Fatihe odali počast onima koji su svoje živote utkali u temelje slobodne, nezavisne i suverene Bosne i Hercegovine.
O značaju „Bitke za Orlić“, ali i o važnosti njegovanja kulture sjećanja na period odbrane Bosne i Hercegovine od agresije, govorili su Salem Numanović, predsjednik JOB-Unije veterana općine Vogošća i učesnik same bitke; Migdad Hasanović, načelnik Općine Vogošća Migdad Hasanović i Omer Osmanović, Ministar za boračk pitanja u Vladi Kantona Sarajevo.
Podsjećajući na tok borbenih dejstava, Numanović je istakao da je riječ o jednoj od najznačajnijih akcija na ovom području, izvedenoj protiv tehnički i brojčano nadmoćnijeg neprijatelja.
-Zahvaljujući hrabrosti boraca, njihovom zajedništvu i odlučnosti da odbrane svoje domove, ostvarena je pobjeda koja je imala veliki vojni i moralni značaj, rekao je Salem Numanović. Posebno mjesto u toj borbi pripada rahmetli Sinanu Hasanspahiću Leri, čija je izuzetna preciznost omogućila neutralizaciju ključnih neprijateljskih položaja i otvorila put napredovanju naših snaga.
Govoreći o značaju obilježavanja ovakvih datuma, on je naglasio kako se istina o herojskom otporu i žrtvi branilaca Bosne i Hercegovine ne smije prepustiti zaboravu.
-Žalosti nas činjenica da mladi danas često završavaju školovanje bez dovoljno znanja o događajima koji su obilježili nastanak i odbranu države u kojoj žive, poručio je Numanović.
Generacije koje dolaze imaju pravo da znaju istinu o vremenu agresije, o herojima koji su branili Bosnu i Hercegovinu i o cijeni slobode koju danas uživamo. Upravo zato kultura sjećanja mora biti sastavni dio obrazovnog procesa, a ne samo tema prigodnih obilježavanja važnih datuma.Ima i oni koji kažu da nekako vršimo teror sa kulturom sjećanja. Ima oni koji bi da ovo zaboravimo i da više ne obilježavamo, da se ne sjećamo naših heroja. A šta da mi to zaboravimo? Da zaboravimo 99 šehida i poginulih boraca Kobilje Glave. Da zaboravimo 800 ljudi koji su bili prinudno zatočeni u agresrskim logarima u Vogošći od kojih je njih 400 ubijeno. Da zaboravimo silovane žene, ubijenu djecu… Da zaboravimo opsadu grada Sarajeva… Ko traži da mi ovo zaboravimo? To traže oni što su pobjegli. Oni što nisu bili ovdje u vremenu kad se branila čast i našaloboda.Dok god mi stojimo ovdje, ova će zemlja postojati. Kultura svjećanja je naša svetinja. Ne trebamo mi ovo obilježavati zbog onih koji su u odbrani naše domovie izgubili svoj život. Mi to trebamo raditi zbog nas, zbog ove djece kojoj trebmo obezbjediti sretniju i bezbjedniju budućnost.
Poseban akcenat tokom manifestacije stavljen je na potrebu da se historijske činjenice o odbrambeno-oslobodilačkom ratu sistemski i odgovorno prenose mladim generacijama. Istaknuto je da memorija sjećanja nije okrenuta prošlosti radi stvaranja novih podjela ili raspirivanja mržnje, nego predstavlja trajnu obavezu društva da čuva istinu i odaje poštovanje onima koji su žrtvovali svoje živote za slobodu.
Načelnik Općine Vogošća Migdad Hasanović naglasio je da će lokalna zajednica i u budućnosti podržavati projekte koji njeguju kulturu sjećanja i afirmišu vrijednosti odbrambeno-oslobodilačkog rata.
-Naša je obaveza da mladim ljudima ostavimo istinite činjenice i sačuvamo sjećanje na one koji su branili Bosnu i Hercegovinu kada je bilo najteže, istakao je Hasanović.
To ne činimo zbog mržnje prema bilo kome, nego zbog poštovanja prema žrtvi naših šehida i poginulih boraca te zbog odgovornosti prema budućim generacijama. Samo narod koji poznaje svoju historiju može sigurno graditi svoju budućnost. Agresija jeste završena oružajnim putom, ali ona se i danas nastavlja na način da se pokušava staviti znake jednakosti između zločinaca i branitelja Republike Bosne i Hercegovine. U vremenima iza uvijek su naši susjedi i sa lijeva i desna pokazivali aspiracije ka našoj domovini. Bili smo hrabri i dostojanstveni i znali smo se odbraniti od njihovih nasrtaja. Naši borci bili su časni, pošteni i hrabri. Pokazali su kako se treba boriti za svoje interese.
-Prije sto godinama u Šahinovićima, u jednom malom selu, šest godina iza Prvog svječkog rata, nekoliko hiljada ljudi je ubijeno u dvije noći, istakao je između ostalog Omer Osmanović.
To nismo učili u školi, u knjigama. Nije nam to niko pričao. Nije nam pričao genocidima. U minulom ratu niko nas nije pitao klanjamo li, koljemo li kurbane, kako se molimo Bogu, šta ne smijemo jesti… Pitali su samo kako se zovemo i onda su nas zatvarali u logore. Imena naša su im smetala. To se zove genocidom. Gubili smo živote braneći svja ognjišta, svoju državu… To treba napomnjati, to trebaju djeca znati. Oni trebaju da traže uzore u ljudima poput naših heroja koji su u temelje slobodne i nezavisne Bosne i Hercegovine utkali svoje živote. Oni trebaju sutra biti onakvi kakvi su oni bili.
Učesnici manifestacije složili su se da kultura sjećanja mora zauzeti značajnije mjesto u obrazovnom sistemu.
Djeca i mladi trebaju učiti o događajima iz bliske prošlosti na temelju historijskih činjenica, svjedočenja učesnika i dokumentovanih podataka, kako bi razumjeli okolnosti u kojima je odbranjena država i vrijednosti na kojima ona danas počiva. Zaborav nikada nije bio saveznik istine, dok je njegovanje sjećanja najbolja garancija da se tragedije iz prošlosti više nikada i nikome ne ponove.
U prigodnom kulturno-zabavnom programu nastupili su Dramsko recitatorska sekcija i hor Osnovne škole „Zajko Delić“, dok su učenice Merjem Salihović i Merjem Halilčević pročitale svoje literarne radove posvećene „Bitki za Orlić“. Na taj način pokazano je da kultura sjećanja ima svoj puni smisao onda kada se prenosi na mlađe generacije, koje će jednog dana preuzeti odgovornost za očuvanje istine o najtežim, ali i najslavnijim trenucima iz novije historije Bosne i Hercegovine. Njima su, uz novčane nagrade, uručena i po dva toma knjige „Od Misoče do Krušedola“, autora Sadika Čuture, kao simbol važnosti njegovanja historijske istine kroz pisanu riječ.
Manifestaciji je prethodio kros učenika Osnovne škole „Zajko Delić“, koji su trčali od ratne škole u Bušći do Sportskog igrališta na Kobiljoj Glavi.
U kategoriji djevojčica, od četvrtog do petog razreda najbrže su bile Asija Trnka, Ajlin Hodžić i Dalal Hodžić; a u kategoriji od šestog do osmog razreda Safija Čerimagić, Naida Kovačević i Merjem Brkanić.
U kategoriji od trećeg do petog razreda za dječake najbrži su bili Ismail Langeta, Daris Kadrić i Abdulah Kapo; a u kategoriji od šestog do osmog razreda Adin Trnka, Amar Hasanbegović i Faris Kulović. Najuspješnijim učesnicima uručene su medalje i prigodne nagrade.
Manifestaciju je vrlo znalački moderirala Berina Ramić.
Da se ne zaboravi:
Osmog juna 1992. godine u „Bitki za Orlić“ svoje živote za odbranu Bosne i Hercegovine položili su: Ahmed Bjelak, Vehbija Hadžić, Hašim Krako, Nedžad Pindžo, Senad Škoro, Safet Tahirović-Caki, Haris Čampara, Haris Fatić, Ermin Imamović, Medin Ramović, Munib Tucak, Šaćir Demirović, Zijad Heljo, Senad Pohara, Mustafa Salihspahić, Nihad Tihić i Elmedin Vražalica-Regi.
Njihova imena ostaju trajno upisana u historiju Vogošće, Sarajeva i Bosne i Hercegovine kao simbol hrabrosti, patriotizma i nesebične žrtve za slobodu domovine.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.