Novi model na stolu: Kako bh. pravnici planiraju riješiti pitanje državne imovine

“Ova analiza nastoji pitanju državne imovine pristupiti onako kako to nalaže ozbiljnost trenutka u kojem se Bosna i Hercegovina nalazi dakle, izvan dnevnopolitičkih i stranačkih okvira, a u okviru onoga što nazivamo interesom državne opstojnosti i evropske budućnosti zemlje. Polazimo od postojećeg ustavnog poretka i prakse Ustavnog suda, te nastojimo ponuditi rješenje koje istovremeno štiti pravni kontinuitet države, uvažava legitimne interese nižih nivoa vlasti i lokalnih zajednica, i uklanja jednu od ključnih prepreka na evropskom putu”, naveli su iz ovog Centra, te dodali kako “trajan mir ne počiva na privremenim blokadama, nego na pravilima koja su dovoljno pravedna da ih prihvate i oni koji u njima ne vide vlastitu pobjedu.”

Njihov prijedlog, iza kojeg stoji grupa eminentnih pravnika iz naše zemlje, bazira se na sljedećem:

– Državna imovina je pitanje ustavnog kontinuiteta zemlje; ono se mora urediti u skladu s Ustavom BiH i odlukama Ustavnog suda, a ne mimo njih.

– Spor se zapravo lomi na pravu raspolaganja – na tome ko odlučuje o prodaji ili otuđenju imovine. To pitanje mora biti riješeno jasno i unaprijed.

– Imovina se razvrstava prema svom karakteru u tri kategorije– stratešku državnu, funkcionalnu javnu i lokalnu razvojnu– a za svaku se pravo raspolaganja utvrđuje unaprijed.

– Kod prve dvije kategorije vlasništvo ostaje na državi; upravljanje i korist pripadaju onom nivou vlasti koji imovinu stvarno koristi.

– Bez potpunog, transparentnog i nezavisno provjerenog registra nema ni razvrstavanja ni raspodjele.

– Lokalne zajednice dobivaju pravo raspolaganja imovinom lokalnog karaktera i namjensko trošenje prihoda od nje.

– Model jača vladavinu prava i pravnu sigurnost, sužava prostor za korupciju i otvara jedno od poglavlja na evropskom putu.

Naglasili su kako su polazili od odredaba Ustava BiH iz Aneksa IV Općeg okvirnog sporazuma za mir, te od prakse Ustavnog suda o državnoj imovini, raspodjeli nadležnosti i pravnom kontinuitetu države. Naglasak je na obaveznosti provođenja konačnih i izvršnih odluka Suda. Uzeti su u obzir i Sporazum o pitanjima sukcesije iz 2001. godine, međunarodni dokumenti o kontinuitetu država i javnoj imovini, te stavovi institucija uključenih u provedbu Dejtonskog sporazuma. Također su razmotreni važeći propisi koji posredno ili neposredno dotiču državnu imovinu, prije svega Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom i Zakon o odbrani BiH.

Dalje su naveli:

“Linije nesuglasica su poznate. Bosanskohercegovački entitet Republika Srpska tvrdi da imovina pripada entitetima i da se uređuje entitetskim zakonima ili međuentitetskim sporazumom. Institucije države i Federacija drže suprotno: vlasnik je država, a stvar se može urediti samo zakonom na državnom nivou. 

Ustavni sud je tu dilemu već presjekao – u odlukama iz 2012. i u dvije odluke iz jula 2024. utvrdio je da entiteti ne mogu raspolagati državnom imovinom ni na koji način. Od te činjenice mora poći svaka ozbiljna rasprava; rješenje koje bi je zaobišlo ne bi bilo ni valjano ni trajno.

Ova analiza zato ne traži pobjednika i poraženog. Pokušava pomiriti pravnu stvarnost – državno vlasništvo nad titulom – s političkom: niži nivoi vlasti i lokalne zajednice moraju imati stvarnu, zakonom zajamčenu korist od imovine koju koriste. Prva verzija prijedloga oslanjala se na razdvajanje titule od upravljanja. To nije bilo dovoljno. Ostajalo je otvoreno pitanje koje zapravo nosi cijela nesuglasica – ko odlučuje o prodaji, dakle pravo raspolaganja. Dok ono visi u zraku, nesuglasica se samo premješta na nižu razinu. 

Zbog toga ova verzija imovinu razvrstava prema karakteru u tri kategorije, a pravo raspolaganja za svaku utvrđuje unaprijed:

Strateška državna imovina – granica, vojna imovina, ključni resursi i infrastruktura državnog značaja. Titular je država, prodaje nema; moguć je samo zakup ili korištenje na rok.

Funkcionalna javna imovina – titula ostaje državna, a entiteti i niži nivoi njome upravljaju, daju je u zakup i koncesiju i zadržavaju prihod. Prodati je ne mogu. Tako titula nije puki ‘ukras’, nego brana protiv rasprodaje.

Lokalna razvojna imovina – gradske javne površine i općinsko zemljište bez strateškog značaja. Njome raspolažu prvenstveno općine i gradovi, uz pravo prodaje, transparentno i u javnom interesu. Pristup nije izmišljen za ovu priliku. Funkcionalni princip već postoji u praksi – primijenjen je na perspektivnu vojnu imovinu kroz Zakon o odbrani BiH (čl. 71–74), i jedini je model koji je do sada pokazao da može zaživjeti.”

Objavili su i šest stubova predloženog rješenja:

1. Zakon o državnoj imovini na državnom nivou, usvojen u Parlamentarnoj skupštini, kao jedini ustavno valjan instrument. Međuentitetski sporazum to nije, jer bi značio priznavanje entitetske nadležnosti koju Ustavni sud poriče.

2. Potpun popis i registar imovine prije svake raspodjele, uz nezavisnu provjeru. Bez toga je razvrstavanje proizvoljno i otvoreno za zloupotrebu.

3. Razvrstavanje prema karakteru, s unaprijed utvrđenim pravom raspolaganja za svaku kategoriju; titula ostaje državna svuda osim kod lokalne razvojne imovine.

4. Zaštita lokalnih zajednica – imovina lokalnog karaktera ide općinama i gradovima s pravom raspolaganja, uz branu od asset-strippinga i stranačke preraspodjele.

5. Komisija za državnu imovinu kao stalno stručno tijelo čije članove imenuju zakonodavna tijela svih nivoa vlasti, s nezavisnim stručnim panelom za razrješavanje nesuglasica i sudskom kontrolom odluka.

6. Raniji nezakoniti poslovi – ništavi u pogledu titule, uz konvalidaciju savjesnih trećih lica tamo gdje je moguća. Svaka strana iz ovoga izlazi s nečim opipljivim. Država dobiva pravni kontinuitet i odčepljenu tranziciju OHR-a, a time i evropski put. Republika Srpska i Federacija dobivaju zajamčeno upravljanje nad najvećim dijelom imovine koju ionako koriste. Lokalne zajednice dobivaju resurse i sigurnost, investitori predvidiv okvir umjesto današnje magle. Sve drugo je kupovina vremena.

Ovdje su detalji prijedloga koji će biti dostavljen svim političkim strankama u našoj zemlji:

GEOPOL – Pitanje državne imovine by Sarajevo Zid

GEOPOL

Centar za geopolitička istraživanja – GEOPOL se zalaže za promociju naučnoistraživačke djelatnosti, analiziranje i realiziranje projekata od regionalne važnosti u domeni geopolitike i međunarodnih odnosa.

Jedan od ciljeva Centra za geopolitička istraživanja jeste umrežavanje stručnjaka iz različitih oblasti kroz organiziranje panel diskusija, naučnih konferencija i srodnih aktivnosti.