Bosna i Hercegovina za nauku izdvaja višestruko manje od zemalja Evropske unije, zbog čega brojni istraživači i naučnici svoju budućnost grade van zemlje. Uz stare probleme, pred naučnom zajednicom danas su i sasvim novi izazovi.
Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine obilježava 75 godina od osnivanja naučnog društva.Njeni članovi upozoravaju na problem koji traje decenijama. Bosna i Hercegovina za nauku izdvaja višestruko manje od zemalja Evropske unije, zbog čega brojni istraživači i naučnici svoju budućnost grade van zemlje. Uz stare probleme, pred naučnom zajednicom danas su i sasvim novi izazovi.
Prije 75 godina grupa najistaknutijih naučnika, umjetnika i intelektualaca udružila se sa idejom da znanjem doprinosi razvoju društva. Akademija je osnovana kao bedem protiv površnosti, a njeni članovi danas ističu da je izrasla u stub sa nezamjenjivim značajem u afirmaciji kulturnih i historijskih identiteta naroda na ovim prostorima. Ali, i u afirmaciji svih onih koji su imali hrabrosti da postavljaju prava pitanja.
“Kroz povijest ove institucije žene su bile prisutne kao znanstvenice, liječnice, umjetnice i istraživačice, ali rijetko kao one čija su imena stajala u prvom planu. Danas je to drugačije i to nije slučajnost. Upravo je ANUBIH, kao progresivna i vizionarska institucija prepoznala i prigrlila taj doprinos, dokazujući da se istinska izvrsnost temelji isključivo na znanju i intelektualnim kapacitetima”, rekla je akademkinja dr. Ljerka Ostojić.
No, jubilej se dočekuje sa novim izazovima. Zbog razvoja umjetne inteligencije i sve bržeg protoka informacija jedan od ključnih zadataka mora postati približavanje nauke građanima i jačanje njenog uticaja u društvu.
“Sad smo odradili i strategiju razvoja nauke i društva u kontekstu tehnologije i kako sada stvari stoje – ona će biti realizirana. A u toj strategiji su naša pamet i naša istraživanja”, rekao je predsjednik ANUBiH dr. Muris Čičić.
Da Akademija ne ostaje samo na simboličnoj ulozi pokazuju i brojni projekti realizovani tokom prethodne godine.
“Koji su istraživački projekti u okviru medicinskih nauka, u oblasti tehničkih nauka i u oblasti umjetnosti. Dakle, Akademija ima vrlo aktivan rad i doprinosi društvenom razvoju”, rekao je Mirko Pejanović, potpredsjednik ANUBiH.
Ipak, najveći problem ostaje isti godinama. Zemlja koja se često poziva na svoje obrazovane ljude još uvijek izdvaja minimalna sredstva za nauku. Posljedica je odlazak istraživača, profesora i stručnjaka – tamo gdje im je istraživanje potpuno finansirano.
“U narednom periodu jednostavno moramo pronalaziti mehanizme da se osnivaju određeni fondovi za nauku – da se ulaganje u nauku poveća sa sadašnjih 0,2 posto na cirka jedan posto ili čak preko dva posto kako je to trenutno u zemljama Evropske unije”, rekao je dopisni član ANUBiH dr. Elvis Ahmetović, piše N1.
Zbog toga Akademija među prioritete stavlja snažnije povezivanje sa domaćom privredom i naučnicima iz dijaspore. No, poruka upućena vlastima ostaje jasna.
Istaknuto je i kako jubilej mora označiti početak novog perioda za Akademiju, odnosno konačno budžetsko i funkcionalno priznanje o tome da se radi o najvišoj naučnoj i istraživačkoj instituciji Bosne i Hercegovine.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.