Vi ste meteoropata, a vaše tijelo jednostavno reaguje na atmosferske promjene u okruženju.
Usljed klimatskih promjena i sve češćih ekstremnih skokova temperature (kada u toku jednog dana pređemo iz proljeća u zimu), meteoropatija je postala problem modernog doba. Nauka je dokazala: to nije “izmišljotina”, već stvarni odgovor našeg nervnog i hormonalnog sistema na spoljne nadražaje.
Zašto reagujemo na promjenu vremena?
Glavni krivci za tegobe meteoropata su nagli pad atmosferskog pritiska, promjena vlažnosti vazduha i elektromagnetni talasi koji nastaju prije oluje.
Kada atmosferski pritisak padne, tkiva u našem tijelu se blago šire. To stvara pritisak na zglobove i nerve, što objašnjava zašto ljudi koji pate od reume ili imaju stare povrede tačno znaju kada stiže nevrijeme.
Pored toga, vremenske promjene utiču na naš mozak:
Pad serotonina: Kada je vrijeme tmurno i oblačno, opada nivo hormona sreće (serotonina), što nas čini mrzovoljnim i depresivnim.
Skok ACTH hormona: Prirodni odgovor hipofize na promjenu pritiska je pojačano lučenje hormona stresa, što dovodi do osjećaja anksioznosti, umora i glavobolje.
Najčešći simptomi meteoropatije
Simptomi se obično javljaju 24 do 48 sati prije same promjene vremena i mogu se podijeliti na psihičke i fizičke:
Psihički simptomi:
Iznenadne promjene raspoloženja i razdražljivost.
“Magla u glavi”, smanjena koncentracija i bezvoljnost.
Nesanica ili, nasuprot tome, ekstremna pospanost tokom dana.
Fizički simptomi:
Jaka glavobolja ili migrena.
Bolovi u zglobovima, mišićima i na mjestima starih preloma ili ožiljaka.
Oscilacije krvnog pritiska (naročito kod srčanih bolesnika) i lupanje srca.
Top 4 savjeta kako olakšati život meteoropatama
Iako ne možemo promijeniti vremensku prognozu, možemo ojačati svoj organizam da lakše podnese te promjene.
1. Pratite biometeorološku prognozu (ali ne paničite)
Kao što provjeravate da li vam treba kišobran, pratite bioprognozu. Kada znate da dolazi nepovoljan period, usporite tempo. Nemojte planirati teške sastanke ili naporne fizičke poslove za dane kada se očekuje nagli pad pritiska.
2. Boravite na svježem vazduhu (Čeličenje organizma)
Jedan od razloga zašto smo danas sve osjetljiviji na vrijeme jeste život u “staklenom zvonu” – provodimo dane u klimatizovanim prostorijama sa vještačkim osvjetljenjem. Izlazak u šetnju po vjetru, laganoj kiši ili suncu pomaže našem unutrašnjem termoregulaicionom sistemu da ostane u formi.
3. Moć kontrastnog tuširanja
Naizmjenično tuširanje toplom i hladnom vodom je fantastičan trening za vaše krvne sudove. Ono podstiče cirkulaciju i pomaže tijelu da se brže i lakše prilagodi naglim promjenama spoljašnjeg pritiska i temperature.
4. Prirodna apoteka za bolji balans
Kada nastupe simptomi, umjesto da odmah posegnete za teškim ljekovima protiv bolova, dajte šansu prirodi:
Čaj od nane ili kamilice ublažava napetost i glavobolju.
Magnezijum pomaže opuštanju mišića i nerava.
Čaj od đumbira smanjuje mučninu i poboljšava cirkulaciju.
Kada je vrijeme za posjetu ljekaru?
| Bezazleni simptomi | Simptomi koji traže oprez |
| Blaga glavobolja | Iznenadan, ekstreman skok krvnog pritiska |
| Prolazni umor i mrzovolja | Jak bol u grudima ili gušenje |
| Blago žiganje u starom lomu | Vrtoglavica zbog koje gubite ravnotežu |
Hronični bolesnici (astmatičari, kardiološki pacijenti i osobe sa visokim pritiskom) moraju biti posebno oprezni tokom naglih promjena vremena i striktno se pridržavati svoje redovne terapije.
Zaključak: Meteoropatija je znak da je naše tijelo i dalje povezano sa prirodom, čak i kada to stvara nelagodu. Slušajte signale koje vam organizam šalje, unosite dovoljno vode, spavajte redovno i pomozite sebi prirodnim metodama kako vas naredna promjena vremena ne bi izbacila iz kolosijeka!
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.