„NATO je pobjednik Hladnog rata. Riječ je o političko-vojnom savezu koji je bez ispaljenog metka porazio Varšavski ugovor i kasnije integrisao veliki broj država istočne Evrope“, rekao je Višća.
Ocijenio je da je najveća greška NATO-a nakon pada Berlinskog zida bila zanemarivanje osnovne funkcije Saveza.
„Članice NATO-a prestale su ulagati u odvraćanje i odbranu, a fokus su prebacile na misije izvan teritorije Saveza, poput Afganistana, Iraka ili Bosne i Hercegovine“, naveo je.
Dodao je da je ruska invazija na Ukrajinu pokazala ozbiljne slabosti. „Agresija na Ukrajinu otvorila je pitanje mogu li se evropske države zaista braniti. Shvatili su da ne mogu u dovoljnoj mjeri“, kazao je.
Govoreći o ulaganjima u odbranu, istakao je da zahtjev za povećanjem izdvajanja nije nov. „Donald Trump je još ranije tražio veća ulaganja, ali i kvalitetniji doprinos evropskih članica NATO-a“, rekao je Višća.
Naglasio je da sama visina izdvajanja nije dovoljna. „Možete ulagati i pet posto BDP-a, ali ako ne mijenjate strukturu oružanih snaga i ne učite iz rata u Ukrajini, onda taj novac ne znači mnogo“, istakao je.
Govoreći o Evropi, rekao je da će prilagođavanje trajati godinama. „Evropske države su trideset godina živjele u sigurnosnom komforu, uz jeftine ruske energente i američki sigurnosni kišobran“, naveo je.
Dodao je da će povećanje vojnih ulaganja imati posljedice i na druge sektore. „Taj novac mora doći iz drugih oblasti – socijale, kulture, sporta i javne potrošnje“, rekao je.
Višća smatra da je američka politika prema Evropi promijenjena. „Sjedinjene Američke Države žele fokus prebaciti na Kinu kao glavnog globalnog rivala“, kazao je.
Govoreći o Ukrajini, istakao je da je rat pokazao ograničenja NATO-a. „NATO nije mogao direktno reagovati jer Ukrajina nije članica Saveza“, rekao je.
Dodao je da je i rat na Bliskom istoku pokazao koliko su saveznici važni Washingtonu. „Amerika je shvatila da ne može sama i da su joj potrebni saveznici iz NATO-a“, naveo je.
Govoreći o Bosni i Hercegovini, podsjetio je na prve kontakte države s NATO-om. „Još 1998. godine sam ušao u sjedište NATO-a sa delegacijom Bosne i Hercegovine i tada rekao kolegama da smo simbolično već ušli u NATO“, kazao je.
Međutim, upozorio je da stvarni napredak nije ostvaren. „Bosna i Hercegovina jeste ušla u Akcioni plan za članstvo, ali je taj proces danas praktično mrtav“, rekao je Višća.
Naglasio je da NATO dosljedno poštuje državni okvir Bosne i Hercegovine. „Generalni sekretari NATO-a dolaze isključivo institucijama države Bosne i Hercegovine, a ne lokalnim centrima moći“, naveo je.
Ipak, upozorio je na ozbiljne sigurnosne izazove. „Bosna i Hercegovina je izložena hibridnom djelovanju Rusije, i unutar institucija i izvan njih“, rekao je.
Dodao je da ruski zvaničnici otvoreno prijete Bosni i Hercegovini zbog mogućeg članstva u NATO-u. „Ruski ambasador javno govori da bi nam se moglo ‘svašta desiti’ ako uđemo u NATO“, istakao je.
Govoreći o odnosu Evropske unije prema ruskom utjecaju, naveo je da su neke države već počele reagovati. „Austrija je protjerala ruske diplomate zbog aktivnosti povezanih s hibridnim djelovanjem“, kazao je.
Ocijenio je da Bosna i Hercegovina formalno sarađuje s NATO-om, ali bez jasne političke strategije. „Mi usvajamo programe reformi retroaktivno, za godine koje su već prošle, što pokazuje ozbiljan problem u pristupu“, rekao je.
Dodao je da Bosna i Hercegovina nema jasan unutrašnji konsenzus o članstvu. „NATO neće primiti državu koja može blokirati odluke zbog političkog utjecaja Moskve“, naveo je.
Istakao je da je potrebna ozbiljna komunikacijska strategija prema građanima. „Građanima treba objasniti šta članstvo u NATO-u donosi, ali i koje obaveze podrazumijeva“, rekao je Višća.
Govoreći o stanju Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, upozorio je na kadrovske probleme. „Nedostaje veliki broj vojnika, vojni poziv nije dovoljno atraktivan, a sistem se ne prilagođava novim sigurnosnim izazovima i tehnologijama“, kazao je.
Naglasio je da odbrana ne podrazumijeva samo vojsku. „Sistem odbrane uključuje civilnu zaštitu, zdravstvene institucije, infrastrukturu i privredu“, naveo je.
Kritikovao je i odnos prema domaćoj namjenskoj industriji. „Bosna i Hercegovina ima razvijenu namjensku industriju, ali nije ozbiljno uključena u evropske projekte vojne saradnje“, rekao je.
Zaključio je da država mora ozbiljnije pristupiti sigurnosnim reformama. „Ne možemo očekivati članstvo u NATO-u ako ne pokažemo da smo spremni graditi funkcionalan i moderan sistem odbrane“, poručio je Višća.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.