Glavna kontroverza nastala je oko povratka Rusije i njenog nacionalnog paviljona.
Rusija je svoj projekat predstavila drugačije, bez direktnog oslanjanja na rat koji vodi protiv Ukrajine.
Sa druge strane, Ukrajina je svoju umjetnost zasnovala upravo na iskustvu rata i razočaranju u međunarodnu zajednicu.
Ruski projekat nosi naziv „The Tree is Rooted in the Sky” i predstavlja simbol drveta kao veze između zemlje i neba, tradicije i savremenosti, materijalnog i duhovnog.
Projekat pokušava da umjetnost predstavi kao univerzalni jezik iznad politike i rata.
Koncept je zasnovan na muzici, zvuku, improvizaciji, filozofskim tekstovima, meditativnoj atmosferi i kolektivnom iskustvu slušanja.
Sam naslov nosi mističnu simboliku, sugerišući da korijeni nisu u zemlji, već u nebu, što se povezuje sa duhovnošću, metafizikom i vezama između kultura i ljudi.
Posebno je zanimljivo što u projektu ne učestvuju samo umjetnici iz Rusije, već i autori drugih nacionalnosti.
Sve to nalazi se u potpunom kontrastu sa ukrajinskim projektom „Security Guarantees” („Bezbjednosne garancije”) umjetnice Žane Kadirove.
Suština projekta sadržana je u pitanju: šta vrijede međunarodne bezbjednosne garancije ukoliko ne mogu da spriječe rat, razaranje i smrt?
Centralno djelo postavke jeste skulptura „Origami Deer”, odnosno jelen napravljen od betona, koji je nekada stajao u gradu Pokrovsku u Donjeckoj oblasti.
Na tom mjestu ranije se nalazio sovjetski vojni avion sposoban za nošenje nuklearnog oružja.
Sam naziv „Origami Deer” nosi snažnu simboliku: origami predstavlja krhkost i mir, beton simbolizuje težinu stvarnosti, rat i razaranje, dok jelen postaje metafora Ukrajine kao ranjive zemlje koja ipak opstaje.
Pored zvaničnog paviljona, pažnju privlači i postavka „Still Joy”, koja nije dio nacionalnog predstavljanja Ukrajine.
Izložba je smještena u palati Palazzo Contarini Polignac, nedaleko od Peggy Guggenheim Collection.
Za razliku od projekta „Security Guarantees”, njen cilj je da pokaže kako ljudi u Ukrajini, uprkos ratu, i dalje pokušavaju da sačuvaju ljudskost, nježnost i nadu.
Ulazak u ruski paviljon budi osjećaj meditacije, mira i povezanosti čovjeka sa prirodom i duhovnošću kroz simbolički i metafizički jezik.
Ukrajinski projekat ,,Still Joy”, sa druge strane, koristi direktan politički izraz i kroz svoje instalacije svjedoči o ratu, ali kroz mlade koji i pored ratne atmosfere pronalaze zabavu i radosti.
Postavlja se pitanje: da li je Rusija ovakvom izložbom pokušala da se predstavi izvan političkog konteksta rata, koristeći metafiziku i duhovnost kao univerzalni jezik umjetnosti?
Istovremeno, Ukrajina bira potpuno drugačiji pristup i direktno otvara pitanje međunarodnih garancija, odgovornosti i mogućnosti opstanka umjetnosti u ratnim uslovima.
Jedno je sigurno da i jedna i druga postavka ostavljaju snažan utisak.
Ruski paviljon navodi posjetioce na razmišljanje o gubitku duhovne povezanosti čovjeka i prirode, dok ukrajinske postavke, kroz direktna svjedočenja i poruke ljudi pogođenih ratom, izazivaju tugu i emotivnu reakciju pred kojom je teško ostati ravnodušan.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.