Ovaj prostor bit će pretvoren u muzejski kompleks koji će budućim generacijama svjedočiti o golgoti kroz koju su prolazili prisilno zatočeni građani Bošnjaci, Hrvati i drugi iz Vogošće, Sarajeva, Nahoreva, Ilijaša, Sokoca, Visokog i šireg područja tokom odbrambeno-oslobodilačkog rata u BiH 1992–1995. godine. Riječ je o mjestu koje će dokumentovati mučka ubijanja, sistemska zlostavljanja, silovanja žena, kao i odvođenja logoraša u nepoznato.
Pored muzejske postavke, planirana je i gradnja Informaciono-dokumentacionog centra, biblioteke i dodatnih sadržaja koji će omogućiti ozbiljan naučni i istraživački rad na temi ratnih zločina i stradanja civila. Time ovaj kompleks neće biti samo mjesto sjećanja, nego i važna institucija za proučavanje istine, edukaciju i očuvanje historijske građe.
Na ovom lokalitetu bit će podignut i prvi spomenik žrtvama ratnog zločina silovanja u Bosni i Hercegovini, čime će Vogošća postati jedno od rijetkih mjesta koje na dostojanstven i jasan način govori o jednoj od najtežih i najosjetljivijih tema iz proteklog rata. Ovakav iskorak predstavlja važan korak ka priznavanju patnje žrtava i njihovom trajnom upisu u kolektivno pamćenje društva.
Finansijska sredstva za kupovinu pansiona, njegovo renoviranje, muzejsku postavku i izgradnju Informacionog centra osigurali su Vlada Kantona Sarajevo i Fond memorijala Kantona Sarajevo, koji će ujedno upravljati ovim prostorom.
Uporedo sa izvođenjem građevinskih radova traju i aktivnosti vezane za prikupljanje i obradu muzejske građe. U tom kontekstu, danas (17.04.2026.) je u prostorijama Memorijalnog centra Sarajevo održan sastanak Komisije za uspostavu muzejske postavke. Razmatrana su ključna pitanja vezana za dokumentovanje prisilnih privođenja građana, njihovog zatočenja, torture kroz koju su prolazili u mjestima zatočeništva, kao i zločina ubistava, silovanja i nestanaka logoraša. Dogovoreni su konkretni operativni zadaci koji se odnose na prikupljanje artefakata, fotografija ubijenih, te pisanih i video dokumenata koji će činiti osnovu buduće postavke.
-Otvoreno je i pitanje da se raniji naziv projekta „Muzej stradanja građana Bosne i Hercegovine“ preinači u naziv koji će snažnije i preciznije odražavati njegovu suštinu, istakao je predsjednik komisije Irfan Gazdić.
U narednom periodu Komisija će intenzivirati saradnju sa udruženjima preživjelih žrtava torture, relevantnim institucijama i svim zainteresovanim akterima kako bi se osigurala autentičnost i cjelovitost buduće muzejske postavke.
Poseban značaj ovog projekta ogleda se u njegovoj društvenoj i moralnoj ulozi. U vremenu kada se historijske činjenice često relativiziraju ili negiraju, potreba za institucijama koje čuvaju istinu postaje sve izraženija. Ovaj muzejski kompleks neće biti samo prostor izlaganja, već mjesto suočavanja sa prošlošću, prostor u kojem će se glas žrtava čuti jasno i bez iskrivljenja.
Kroz autentične predmete, lična svjedočanstva i dokumente, budući muzej će omogućiti posjetiocima da razumiju razmjere i prirodu zločina koji su počinjeni nad civilima. Time se ne gradi samo kultura sjećanja, već i temelj za odgovorno društvo koje uči iz vlastite prošlosti. Ovakvi projekti imaju ključnu ulogu u obrazovanju mladih generacija, koje moraju razumjeti šta se dogodilo kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih tragedija.
Realizacija ovog projekta predstavlja dug prema žrtvama, ali i obavezu prema budućnosti. Samo kroz istinito, dostojanstveno i sistematsko njegovanje kulture pamćenja moguće je graditi društvo zasnovano na pravdi, empatiji i trajnom miru.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.