Kada zasadite jagode, tokom prve dvije godine najčešće rađaju obilno i bez većih zahtjeva za dodatnom njegom. Međutim, već od treće godine može se primjetiti pad kvaliteta, plodovi postaju manji, mekši i manje primamljivi.
Iako se često koriste đubriva bogata fosforom i kalijumom u fazi rasta i cvijetanja, ona ne rješavaju uvijek problem mekih i vodenastih plodova.
Pravovremena i jednostavna prihrana
Jedan od glavnih razloga za slabiji kvalitet može biti manjak kalcijuma. Iako se često zapostavlja, ovaj element je veoma važan za čvrstinu ploda. Kada ga nema dovoljno, jagode su mekane, lako se kvare i ne mogu dugo da se čuvaju nakon branja.
Rješenje je da se kalcijum-nitrat doda neposredno pre cvetanja i u periodu formiranja plodova. Dovoljno je da se manja količina rastvori u vodi i time zaliju biljke.
Ako je zemljište već đubreno, koristi se oko 5 do 7 grama na 10 litara vode. Na siromašnijem zemljištu količina može biti veća, oko 10 do 15 grama. Važno je da se ova prihrana primjenjuje na vlažnom tlu, kako bi se zaštitio korijen.
Rezultati koji se brzo primjećuju
Kalcijum pomaže u jačanju ćelijskih zidova i doprinosi boljem zadržavanju vlage u plodu. Zahvaljujući tome, jagode postaju čvršće, krupnije i otpornije na oštećenja. Prisutan azot dodatno podstiče rast, pa biljke djeluju snažnije i vitalnije.
Treba izbjegavati istovremeno korištenje drugih đubriva kako se biljka ne bi preopteretila.
Nema potrebe za komplikovanjem, jedna pravilna mjera u pravom trenutku može značajno poboljšati kvalitet roda. Uz malo pažnje, ponovo možete uživati u velikim, sočnim jagodama kakve svi zamišljamo tokom zime.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.