Trhuljeva je navela da je na panelu u okviru Samita energetike u Trebinju, posvećenom energetskom tržištu, razgovarano o više tema, među kojima su baterijski sistemi, karbonske takse i posljedice koje novi evropski mehanizmi imaju na elektroenergetski sektor regiona.
– Zajednički imenilac za sva ta pitanja jeste donošenje propisa koji će biti u skladu sa paketom za električnu energiju, odnosno sa pravilima za integraciju tržišta koje su ministri Energetske zajednice, uključujući i ministre iz BiH, usvojili 2022. godine uz obavezu da se do kraja 2023. ti propisi prenesu u zakonodavstvo – rekla je Trhuljeva novinarima nakon panela “Tržište 3600: Berza, Market kapling, OIE, Skladištenje električne energije, PPA ugovori i CBAM”.
Prema njenim riječima, BiH taj paket još nije usvojila, ali je tokom prethodne godine bilo više inicijativa da se donese zakon koji bi regulisao tržište električne energije na nivou BiH, rad regulatora i prenos električne energije.
– Prema našim saznanjima, zakon je stigao u Dom naroda i očekujemo da bi uskoro mogao biti usvojen – istakla je Trhuljeva.
Ona je upozorila da kašnjenje u reformama već ima posljedice, posebno zbog primjene evropskog mehanizma za prekogranično oporezivanje ugljenika – CBAM.
– Već u prvim mjesecima implementacije CBAM-a vidimo da je region pogođen, jer uslovi na tržištu više nisu isti. Cijene električne energije u našem regionu znatno su pale u odnosu na evropske, što se direktno odražava na prihode elektroprivreda – rekla je Trhuljeva.
Dodala je da je za ublažavanje tih posljedica neophodno ispuniti uslove koji podrazumijevaju usklađivanje propisa u oblasti tržišta električne energije, obnovljivih izvora i sistema naplate emisije ugljen-dioksida.
Govoreći o energetskoj tranziciji, Trhuljeva je naglasila da su potrebna velika finansijska sredstva, ali da zemlje regiona ne treba da se oslanjaju isključivo na pomoć Evropske unije.
– Potrebno je pogledati šta možemo sami da uradimo. Uvođenje sistema naplate ugljen-dioksida može biti znatan izvor prihoda za dekarbonizaciju i pravednu tranziciju koja zahtijeva velika ulaganja – rekla je Trhuljeva.
Ona je zaključila da je donošenje usklađenog zakonskog okvira najvažniji korak za nastavak integracije tržišta, dalju dekarbonizaciju i stabilan razvoj energetskog sektora u BiH i regionu.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.