U istoimenom festivalskom zborniku zastupljena su 123 pjesnika iz 16 zemalja sa dva kontinenta, a zanimljivo je da čak oko deset posto autora dolazi iz Italije.
Piše: Bosanskohercegovačka književnica Saida Škapur
Predsjednik UBU-a, profesor Milorad Kostić, posebno naglašava značaj učešća mladih autora – kojih je na festivalu više od 20 posto – čime se potvrđuje opredijeljenost manifestacije da pruži prostor novim književnim glasovima i podstakne razvoj mlade književne scene.
Profesor Kostić važi za jednog od onih književnih stvaralaca koji neumorno rade na promociji književnosti i kulture. Kao profesor, književnik i dugogodišnji kulturni djelatnik, svojim radom i energijom godinama doprinosi razvoju književne scene, ali i kulturnog života Sarajeva i šire. Njegova posvećenost mladim autorima, kao i ideja da se kroz festival „Sarajevo ljubavi moja“ u grad dovedu pjesnici iz cijelog svijeta, pokazuje koliko književnost može biti snažan most između ljudi, kultura i generacija.
Titulu najbolje mlade autorice ponijela je Rahmana Kolenda sa pjesmom „Jer drugačije Sarajevo ne zna…“. Ova mlada bosanskohercegovačka pjesnikinja rođena je 1996. godine u Sarajevu. Poeziju je počela pisati još u drugom razredu osnovne škole, a prvu knjigu objavila je već u petom razredu. Autorica je nekoliko zbirki poezije za djecu, među kojima su „Šareni mali svijet“, „Sreća se osmijehom piše“, „Ili hoćeš ili nećeš“, „Ljubav i snovi“ i „Moj put do hidžaba“.
Njena poezija govori o djetinjstvu, prijateljstvu, ljubavi i svakodnevnom životu, a za svoj rad dobila je više književnih nagrada na festivalima u regionu. Nositeljica je i titule „Princeza Dječjeg carstva Tamaris“ u Banjoj Luci. Za svoj dosadašnji uspjeh, kako ističe, najviše može zahvaliti Todetu Nikoletiću, koji ju je usmjeravao, pružao podršku i bio njen mentor tokom književnog odrastanja.
Najboljom pjesmom festivala proglašena je pjesma „Rasute zvijezde“ autora Dragana Mučibabića – pjesnika, proznog i dramskog pisca, ekologa i alpiniste, te velikog zaljubljenika u kulturno-historijsku i prirodnu baštinu Bosne i Hercegovine. Mučibabić je autor zbirki poezije „Život tjeram u galop“, „Dlanovi od vremena“, „Ja sam se u životu skinuo do gola“, „Gradska pogan i žgadija na svojoj na plemenitoj“ i „Pobacane pjesme“. Objavio je i zbirku proze „Pjesnikovo prokletstvo“, kao i drame „Nit budala nit se pravi“, „Profesordoktori“ i „Manca“. Rođen je u Vogošći, živio je u Sarajevu, Kaknju i Mostaru, a danas živi i radi u Vitezu. Također je jedan od osnivača kultne manifestacije „Sarajevska jutra poezije“.
Najistaknutiji međunarodni autor festivala je italijanska književnica Tiziana Colusso, autorica pjesme „Biljna agonija“. Diplomirala je komparativnu književnost na Univerzitetu La Sapienza u Rimu, a usavršavala se i u Parizu. Colusso je autorica 18 knjiga poezije, eseja i proze, a njena djela prevođena su na više jezika. Bila je direktorica za vanjske poslove Nacionalnog sindikata pisaca i članica Evropskog vijeća pisaca, a 2009. godine osnovala je međunarodni književni časopis FORMAFLUENS, koji okuplja autore iz različitih dijelova svijeta.
Stručni žiri festivala činili su književnica i predsjednica žirija Fatima Jamaković Čorambegović, profesor i književnik Milorad Kostić te dr. Enisa Bukvić, književnica, koji su, prema ocjeni organizatora, bili na visini zadatka. Posebno je istaknuto da je dr. Enisa Bukvić prevela pjesme italijanskih autora s italijanskog jezika, čime je dala značajan doprinos međunarodnom karakteru festivalskog zbornika i kontinuirano prati mostove kulturološke suradnje između Republike Italije i Bosne i Hercegovine.
Posebnu umjetničku vrijednost zborniku daje i naslovnica, koju krasi umjetnička slika autorice Enise Popović Čengić.
Festival „Sarajevo ljubavi moja“ još jednom potvrđuje da je Sarajevo grad koji kroz poeziju okuplja različite kulture, generacije i poetske glasove, slaveći umjetnost i duh grada na njegov rođendan. Posebno je zanimljivo da mnogi autori upravo zahvaljujući ovom festivalu po prvi put dolaze u Sarajevo, a nerijetko se kasnije vraćaju – ne samo kao pjesnici, već i kao turisti koji su se zaljubili u njegovu atmosferu, ljude i duh. Na taj način festival ne samo da promoviše poeziju, već i doprinosi kulturnoj promociji i međunarodnoj prepoznatljivosti Sarajeva.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.