Ratar iz Krepšića kod Brčkog, Čedo Jefimić, ističe kako je proizvođačima sve teže jer je repromaterijal sve skuplji, a otkupna cijena poljoprivrednih proizvoda to ne prati.
“Veliki problem imamo i kod onečišćenja soje od GMO soje, često se susrećemo da robu dovezemo na otkup, a onda se ustanovi da je onečišćena od GMO soje gubimo i vrijeme i novac vraćajući je. Takođe, uvijek smo početnici iako imamo mnogo godina iskustva uvijek smo na slovu A jer toliko su vremenske prilike postale nepredvidive”, kaže nam Jefimić.
Planiranje nove proizvodne godine
Ovaj ratar i stočar, ima veće površine pod uljanom repicom, sojom kukuruzom, te pšenicom i ječmom. Uprkos sve većoj dostupnosti informacija u digitalnom svijetu, on je jedan od pobornika ‘žive riječi’, pa stoga i ne čudi da smo sreli na stručnom predavanju.
Direktan kontakt sa poljoprivrednim proizvođačima prvi je važan korak pri obostranom planiranju nove proizvodne godine, mišljenja su predstavnici iz kompanije “Syngenta” koji svake godine, držeći se ovog starog pravila, održavaju predavanja širom Bosne i Hercegovine, zahvaljujući trojici svojih stručnjaka.
Jedan od njih, dipl. ing. polj. Srđan Nastić, ovih dana je na terenu u sjeveroistočnom dijelu BiH, gdje predstavlja portfolio svoje kompanije, prvenstveno hibride kukuruza i suncokreta, te pesticide, a koji se u razgovoru s proizvođačima dotiče i mnogih problema u proizvodnji nastalih usljed klimatskih promjena.
“Želimo poljoprivrednim proizvođačima pokazati da pratimo šta se dešava, utvrđujemo koji su to izazovi, dajemo smjernice iz oblasti struke kako unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju i da onda konkretno aludirajući na određeni naš proizvod odgovaramo na konkretan problem, odnosno ograničavajući faktor u proizvodnji”, govori Nastić, pojašnjavajući da na taj način kroz partnerski odnos idu ka dobrim i vrhunskim rezultatima u poljoprivrednoj proizvodnji.
Iza nas su, kaže, teške godine poljoprivrednih proizvođača. Previše izraženi negativni agroekološki faktori limitiraju prinose i samim tim profit. Klimatske promjene su definitivno primjetne, ljeta su nepodnošljiva sa ekstremno visokim temperaturama sa sve manje padavina što je dodatni izazov za proizvođače, potvrđuje Nastić, dodavši kako je teško ostvariti zadovoljavajuće rezultate čak i uz velika ulaganja.
“Mi prepoznajemo sa kakvim se izazovima susreću, i kroz naše prezentacije detektujemo najveće probleme u protekloj godini, te ukazujemo na osnovne prepreke iz samih agrotehničkih operacija koje su uticale da se limitira prinos i na osnovu toga ponudimo odgovor kompanije ‘Syngenta’, koji su to proizvodi koji bi njima pomogli da oni dođu do željenog rezultata, do visokog prinosa i značajnog profita“, dodaje ovaj iskusni agronom.
Proizvodi koji mogu da odgovore klimatskim promjenama
Uz visoka ulaganja, vrhunski tim stručnjaka razvijaju nove patente i proizvode koji mogu da odgovore klimatskim promjenama i promjenama koje se dešavaju u novonastalim uslovima proizvodnje. Prema riječima našeg sagovornika, u pogledu sjemenarstva, genetika kukuruza je selekcionisana na taj način da ima visoku toleranciju na sušu i ekstremne temperature te da iz takvih uslova izvuče maksimalan potencijal hibrida, što su poljoprivredni proizvođači sjetvom osjetili na svojim parcelama. Nova tehnologija tretmana sjemena pruža sveobuhvatnu zaštitu od bolesti te utiče na poboljšanje klijanja i nicanja, navode nam stručnjaci ove kompanije.
Što se tiče zaštitnih sredstava idu korak dalje kombinujući nove tehnologije, konkretno kad je riječ o zaštiti pšenice pored toga što štiti od bolesti klasa produžava vegetaciju biljci održavajući list zastavičar duže u životu obezbjeđujići nalivanje i filovanje zrna duže na taj način čime se postižu veći prinosi jer biljka duže vegetira, a uložene investicije se na kraju vraćaju kroz kvaliteti kvantitet zrne mase.
Pored dobre genetike visoko oleinski hibrida sjemenskog suncokreta koji su prisutni par godina na tržištu BiH, osvrnuli su se i na kvalitetna zaštitna sredstva ove industrijske kulture koja imaju u ponudi.
Predavanja inače organizuju u skladu s potrebama terena i usmjerena su na ciljane grupe proizvođača koji prate savremene tehnologije i žele saznati šta kompanija donosi novo u oblasti ratarstva, povrtarstva i voćarstva.
Ovih dana intenzivno se realizuju edukacije na područjima gdje dominiraju ratarske kulture – u Lijevče polju, Posavini i Semberiji, dok se predavanja iz oblasti povrtarstva i voćarstva održavaju u centralnoj Bosni i drugim krajevima, u skladu s interesom i potrebama proizvođača, kako bi im se na terenu približile prednosti i benefiti ponuđenih rješenja, piše Agroklub.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.