Duboko ispod površine, u uslovima pritiska i do hiljadu puta većeg nego na kopnu, čitavi ekosistemi ostaju netaknuti i neistraženi, nalik svjetovima iz naučne fantastike.
Istraživanja potvrđuju da je do sada istraženo tek oko pet posto okeanskog dna. Uprkos činjenici da su na mapama zabilježeni golemi podmorski rovovi i kanjoni, ekstremni uslovi na velikim dubinama onemogućavaju njihovo detaljno proučavanje.
Ekspedicija u Caprera Canyon razotkrila neočekivane prizore
Na području Sredozemnog mora, jedno od takvih mjesta nalazi se svega nekoliko kilometara od obale Sardinije. Caprera Canyon, dubok oko 1.000 metara, smješten je na ruti između Italije i Francuske, jednom od najprometnijih pomorskih koridora na svijetu. Morska biologinja Ginevra Boldrocchi u izjavi za CNN opisala ga je kao „jednu od posljednjih velikih granica Sredozemlja“.
Tokom prošlogodišnje misije neprofitne organizacije One Ocean Foundation, kojoj se pridružio i CNN, istraživači su u kanjon spustili daljinski upravljano vozilo (ROV). Iako se očekivao izoliran i netaknut okoliš, prizori na dnu kanjona bili su daleko od idiličnih.
ROV je zabilježio složene ekosisteme bogate dubokomorskim ribama, koraljnim strukturama i rijetkim vrstama spužvi, kao i povremeno prisustvo velikih morskih sisara, uključujući kitove i delfine. Međutim, među životom koji se bori za opstanak u mračnim dubinama uočeni su i jasni tragovi ljudske aktivnosti – odbačene ribarske mreže i plastični otpad.
Jedan od članova tima upozorio je na razorne posljedice ribolovnih linija po osjetljive organizme, naglasivši: „Uočili smo rijetku populaciju gorgonija koje rastu na mekom morskom dnu, potpuno uništenu djelovanjem dugih ribolovnih linija.“
Zagađenje, buka i izlov ugrožavaju dubokomorske vrste
Biologinja Boldrocchi pojasnila je da se kanjon nalazi „na svojevrsnom raskršću između Francuske i Italije“, gdje intenzivan pomorski saobraćaj proizvodi stalna akustična ometanja, dok pridneni ribolov ostavlja direktne ekološke posljedice. „Mnoge životinje koje su već smatrane ugroženima na kraju završe u mrežama i uginu“, istakla je.
Procjene pokazuju da je tokom posljednjih decenija izgubljeno i do 50 posto svjetskih koraljnih grebena usljed porasta temperature mora i povećane kiselosti okeana. Naučnici su 2023. godine proglasili globalno izbjeljivanje koralja, koje trenutno pogađa oko dvije trećine svjetskih koraljnih sistema.
ROV je tokom godina prikupljao uzorke iz dubina Mediterana, a analize su otkrile zabrinjavajuće koncentracije hemijskih zagađivača, uključujući i organski pesticid DDT, zabranjen još 1970-ih godina. Uprkos zabrani, istraživači su ovu supstancu pronašli u zooplanktonu iz kanjona.
„Iako su DDT hemikalije zabranjene još 1970-ih, i dalje ih pronalazimo posvuda, a one imaju ozbiljan utjecaj na hormone, rast i reprodukciju morskog svijeta“, upozorila je Boldrocchi.
Borba za očuvanje rijetkih dubokomorskih ekosistema
One Ocean Foundation sada radi na tome da italijanske vlasti i Evropska unija proglase ovo područje zaštićenim morskim područjem (Marine Protected Area), s ciljem očuvanja jedinstvenih i rijetkih dubokomorskih organizama Caprera Canyona.
Iako predstavlja tek mali dio neistraženog podmorskog svijeta, primjer sredozemnog kanjona potvrđuje da ni posljednje granice planete nisu pošteđene ljudskog utjecaja te da ih, ukoliko ih želimo sačuvati, moramo zaštititi dok još nije kasno.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.