A iza svakog bezbjednog dolaska na odredište stoji tim ljudi koji se brinu da sve prođe bez posljedica.
Međunarodni ekspert iz oblasti Sigurnosti civilnog zrakoplovstva Edhem Taći govoreći za Fenu kazao je da sigurnost u zračnom prometu ima posebne specifičnosti, jer se radi o globalnom, visoko povezanom sistemu u kojem i mali propust može imati velike posljedice. Zbog toga se sigurnost ne posmatra kroz jedan rizik, već kao kontinuirano upravljanje širokim spektrom potencijalnih prijetnji, kazao je.
Potencijalne su prijetnje u zračnom prometu, navod Taći, između ostalog, nezakoniti akti i namjerne prijetnje. A osnovni fokus sigurnosti civilnog zrakoplovstva je sprečavanje nezakonitog unošenja opasnih predmeta, sabotaže zrakoplova ili infrastrukture, napada usmjerenih na putnike, posade ili aerodrome.
Taći pojašnjava da Organizacija međunarodnog civilnog zrakoplovstva ICAO propisuje međunarodne standarde koji se primjenjuju u svim državama. Jedan od najsloženijih izazova predstavlja rizik koji može doći iznutra: osobe s legitimnim pristupom sigurnosno ograničenim zonama, zloupotreba ovlaštenja, nepoštivanje procedura… Zato su provjere pouzdanosti, obuka i sigurnosna kultura važne, kao i tehnička sredstva. Zračni teret prolazi kroz globalni logistički lanac, često van aerodroma: pošiljaoci, agenti, skladišta, transportne rute. Svaka karika mora biti kontrolisana, jer se prijetnje mogu pojaviti daleko prije nego što teret stigne na aerodrom, ističe Taći.
On navodi da razvoj tehnologije donosi i nove rizike, kao što su zloupotreba bespilotnih letjelica (dronova), cyber-prijetnje usmjerene na sisteme, pokušaji zaobilaženja sigurnosnih tehnologija. Ljudski faktor ostaje jedan od najvažnijih elemenata i kao snaga sistema, ali i kao potencijalna slabost ako se zanemari. U stručnom smislu, sigurnost civilnog zrakoplovstva predstavlja dinamičan i višeslojan sistem, u kojem se prijetnje stalno mijenjaju. Zadatak onih koji se bave sigurnošću nije da reaguju tek kada se problem pojavi, već da predvide rizike, spriječe propuste i osiguraju da se međunarodni standardi dosljedno primjenjuju u praksi. Upravo zbog toga se sigurnost u zračnom prometu smatra jednim od najregulisanijih i najstrože kontrolisanih sistema na svijetu, kaže Taći.
Putnici nemaju uvid u to, ali kako navodi Fenin sagovornik, iza svakog sigurnog leta stoji veliki, složen i stalno aktivan sistem ljudi, procedura i tehnologije koji rade mnogo prije nego što putnik uđe u avion i nastavljaju raditi sve dok avion sigurno ne sleti.
Taći je istaknuo da sigurnost u zračnom prometu najbolje funkcioniše kada je nevidljiva. Putnik vidi samo krajnji dio tog sistema – sigurnosnu kontrolu koja je samo karika u dugom lancu. Iza bezbjednog leta stoje stručnjaci za sigurnost civilnog zrakoplovstva (AVSEC), regulatorna tijela i inspektori, operativno osoblje aerodroma i aviokompanija, kontrola letenja te sistemi nadzora i koordinacije na nacionalnom i međunarodnom nivou. Sve se radi prema pravilima i standardima koje propisuje ICAO, a koje države i avioprevoznici svakodnevno provode u praksi. U stručnom smislu, cilj sistema nije da putnik osjeti sigurnost, nego da ne osjeti nikakav problem. Kada putnik mirno uđe u avion, sjedne na svoje mjesto i sigurno stigne na odredište to je znak da je sigurnosni mehanizam radio precizno, koordinirano i bez greške. Zato se često kaže da je sigurnost u zračnom prometu kolektivni, tihi posao, u kojem hiljade stručnjaka rade u pozadini, a najbolja potvrda njihovog rada je upravo to što putnici o tome i ne moraju razmišljati, podvukao je međunarodni ekspert iz oblasti Sigurnosti civilnog zrakoplovstva Edhem Taći.
Govoreći o sigurnosti aerodroma u Bosni i Hercegovini Taći kaže da se opšti nivo sigurnosti može ocijeniti kao zadovoljavajući, posebno imajući u vidu da u civilnom zračnom prometu u BiH do danas nije zabilježen nijedan ozbiljan sigurnosni incident. Takvu ocjenu iznosim i na osnovu ličnog profesionalnog iskustva, jer sam jedno vrijeme obavljao funkciju glavnog inspektora za sigurnost aerodroma te sam bio uključen u nadzor primjene sigurnosnih mjera, procedura i standarda na aerodromima u BiH, kaže Taći.
On ističe da je od 18. maja 2024. godine Granična policija BiH prestala obavljati kontradiverzione (KD) kontrole putnika i ručnog prtljaga na aerodromima u BiH. Taj segment sigurnosti su nakon toga preuzele aerodromske službe sigurnosti i to bez narušavanja sigurnosnog nivoa.
Taći ističe da više od 20 godina kontinuirano provodi obuke iz oblasti sigurnosti civilnog zrakoplovstva, tokom kojih je obučio stotine zaposlenika za pregled putnika i ručnog prtljaga te obučio rukovodeći kadar i menadžere aerodroma. U te obuke su bili uključeni i pripadnici Granične policije BiH, kao i aerodromske službe sigurnosti, što je omogućilo nesmetan i profesionalan prijenos nadležnosti.
On naglašava da su aerodromske službe sigurnosti u potpunosti preuzele KD kontrolu putnika, ručnog prtljaga, odvojenog prtljaga i zračnog tereta, uz potpuni izostanak sigurnosnih incidenata što predstavlja najkonkretniji dokaz da su obuke bile kvalitetne, pravovremene i stručno utemeljene. Važno je istaći da nadležno regulatorno tijelo Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH nije provelo formalnu procjenu rizika niti analizu mogućeg uticaja ovih promjena na ukupni sigurnosni sistem. A ta analiza, prema standardima ICAO, mora prethoditi svakoj značajnoj izmjeni sigurnosnih aranžmana. Uprkos tom nedostatku na regulatornom nivou, zahvaljujući dugogodišnjem ulaganju u obuku, znanje i ljudske resurse, aerodromi u Bosni i Hercegovini održavaju stabilan i zadovoljavajući nivo sigurnosti. Najvažnije je da sistem funkcioniše u praksi, da putnici, prtljag i teret budu zaštićeni u svim fazama, te da sigurnost ne zavisi od improvizacije, već od stručne osposobljenosti i iskustva, kazao je Taći.
Govoreći o sigurnosnim aspektima bh. aerodroma , poput specifičnih meteoroloških uslova konfiguracije terena, te obima zračnog prometa, Taći ističe da je to pitanje koje se odnosi na SAFETY – sigurnost letenja.
Taći pojašnjava da se safety bavi tehničkim, operativnim i meteorološkim rizicima letenja, dok se security odnosi na zaštitu od namjernih nezakonitih radnji. To su dvije različite, ali međusobno povezane discipline. Govoreći o safety aspektu, faktori kao što su geografski položaj aerodroma u BiH, složena konfiguracija terena, jaki i promjenjivi vjetrovi, magla, kao i struktura zračnog prometa, imaju direktan uticaj na planiranje i izvođenje letova. Upravo ti elementi zahtijevaju precizne operativne procedure, kvalitetnu meteorološku podršku, osposobljene posade te dobru koordinaciju između aerodroma, kontrole letenja i avioprevoznika.
Taći naglašava da govori i na osnovu ličnog profesionalnog iskustva, jer je bio profesionalni borbeni pilot bivše države, nosilac CPL – Commercial Pilot Licence (civilna avijacija) te prošao visok nivo stručnog i vazduhoplovnog obrazovanja. To uključuje školovanje i stručno usavršavanje na Vazduhoplovnoj vojnoj akademiji u Zadru, kao i vazduhoplovnu osnovu stečenu u Vazduhoplovnoj gimnaziji Maršal Tito u Mostaru. Kombinacija operativnog pilotskog iskustva, formalnog vazduhoplovnog obrazovanja i kasnijeg rada u oblasti sigurnosti civilnog zrakoplovstva omogućava mi da safety pitanja posmatram cjelovito – ne samo kroz propise, već kroz realne uslove u kojima se letovi planiraju i izvode, ističe Taći.
On navodi da se u praksi safety ne posmatra kao apstraktan pojam, već kao stalno upravljanje rizicima, prilagođeno konkretnim aerodromima, vremenskim uslovima i karakteristikama zračnog prometa.
Taći navodi da u safety smislu ne postoje apsolutno „sigurni“ ili „nesigurni“ aerodromi, već različiti nivoi operativnog rizika koji zavise od okruženja, infrastrukture i načina upravljanja.
Aerodromi koji se u praksi smatraju među najsigurnijim su aerodromi kod kojih se poklapa više pozitivnih faktora: ravničarski teren, dobra meteorologija, snažna infrastruktura i visoka sigurnosna kultura. To su u Evropi Zürich Airport, koji ima izuzetno razvijen safety management, precizne procedure, visoku disciplina posade, Munich Airport zbog ravničarskog terena, odlične infrastrukture, stabilnih operativnih uslova te Amsterdam Schiphol koji ima veliki promet, ali izuzetno snažan sistem upravljanja rizicima.
U svijetu Taći izdvaja Singapore Changi Airport kao jedan od najboljih primjera integrisanog safety sistema te Tokyo Haneda Airport koji odlikuje tehnička preciznost, disciplina i kontinuirana analiza rizika. Zajedničko im je da imaju sistem koji ne zavisi od sreće, nego od procedura i kulture sigurnosti. Taći ističe da aerodromi koji su operativno rizičniji (safety-zahtjevni) ne znači da su nesigurni, već da zahtijevaju visoko obučene posade, specijalne procedure i povećanu pažnju.
U regiji i Evropi u operativno rizičnije spada Sarajevo International Airport zbog planinskog terena, magle, smicanje vjetra, što podrazumjeva da ima visok operativni zahtjev, ali je dobro kontrolisan. Zatim Innsbruck Airport Alpe, koji karakterišu uski prilazi, specijalne procedure. Tu je i London City Airport koji je specifičan zbog kratke piste, strmih prilaza i urbanog okruženja.
U svijetu zahtjevni su Paro Airport zbog ekstremnog terena, ograničenog broj certificiranih pilota. Potom Lukla Airport koji ima kratku pistu i specifičnu meteorologiju – ekstremni safety izazovi.
Edhem Taći je ekspert iz oblasti sigurnosti civilnog zrakoplovstva/vazduhoplovstva, zrakoplovstva (AVSEC), imenovan za obavljanje nezavisnih validacija i provjera usklađenosti pravnih subjekata i država izvan Evropske unije sa sigurnosnim zahtjevima EU. Na prijedlog Ujedinjeno Kraljevstvo, a u okviru sistema Evropske unije, djelujem kao nezavisni validator ispred Evropske komisije u procesima koji se odnose na odobravanje trećih zemalja, validaciju pravnih subjekata (zračni prevoznici, subjekti u lancu snabdijevanja, cargo operateri) te provjeru njihove usklađenosti sa evropskom regulativom iz oblasti sigurnosti civilnog zrakoplovstva, pojašnjava on.
Taći dodaje i da je posebno akreditovan od Evropske unije i od Ujedinjenog Kraljevstva i nakon Brexita, što znači da njegova ovlaštenja važe u dva danas pravno odvojena, ali sigurnosno kompatibilna regulatorna sistema.
Edhem Taći je i jedini nezavisni validator sa prostora bivše Jugoslavije, što predstavlja priznanje individualne stručnosti, dugogodišnjeg profesionalnog iskustva i povjerenja međunarodnih regulatornih tijela. Nezavisni validator djeluje kao stručna garancija da sigurnosni sistemi nisu samo formalno uspostavljeni, već da se zaista i dosljedno primjenjuju, bez političkog ili komercijalnog uticaja, u interesu sigurnosti putnika, posada i međunarodnog vazdušnog saobraćaja.
Edhem Taći je i jedini ekspert iz oblasti AVSEC sa prostora bivše Jugoslavije, pa i šireg regiona, koji ima ovaj nivo međunarodnog priznanja i ovlaštenja, što znači da je njegov stručni status prihvaćen i priznat od svih država članica ICAO, odnosno praktično od svih zemalja svijeta u oblasti civilnog zrakoplovstva.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.