Ovi podaci iz Japana ukazuju na to koliko je teško dugoročno održati prestanak pušenja i otvaraju pitanje efikasnosti dosadašnjih metoda.
Doktor Yuya Kumamaru, zamjenik direktora bolnice AOI International, ukazuje da je zbog toga neophodno primijeniti drugačiji pristup – umjesto neefikasnih zabrana, potrebno je koristiti javnozdravstvene mjere koje smanjuju rizik po zdravlje korisnika, dok ne budu spremni da potpuno prestanu.
Profesor Tetsuhiko Sato sa Univerziteta Kwansei Gakuin u Japanu ističe da strategija smanjenja štetnosti ne prisiljava, ne stigmatizira i ne izoluje pušače. Naprotiv, ona poštuje pravo svakog pojedinca da odlučuje o svom zdravlju, pružajući im mogućnost da razmotre i izaberu rješenje koje im najviše odgovara. Ovakav pristup primjenjuje se u mnogim zemljama – smanjenje rizika zasnovano na stvarnim podacima, a ne na zabranama.
Bezdimni proizvodi kao alternativa
Strategije smanjenja štetnosti najčešće se sprovode prelaskom sa klasičnih cigareta na bezdimne proizvode, poput grijanog duhana. Iako mnogi i dalje vjeruju da je nikotin glavni uzrok bolesti koje se povezuju s pušenjem, istraživanja pokazuju da najveći dio štetnosti dolazi od sagorijevanja, što je karakteristično za klasične cigarete. Bezdimni proizvodi ne sagorijevaju duhan, pa se očekuje da značajno smanje količinu štetnih supstanci – zbog čega ih mnogi stručnjaci vide kao potencijalno rješenje za smanjenje zdravstvenih rizika.
Praktični dokazi iz zemalja koje primjenjuju modele smanjenja štetnosti
Iako princip smanjenja štetnosti izaziva određene kontroverze, prije svega zato što bezdimni proizvodi u većini slučajeva sadrže nikotin – supstancu koja izaziva zavisnost – strategije zasnovane na ovom pristupu pokazuju značajnu efikasnost u mnogim zemljama. U Japanu je, nakon uvođenja regulatorne i institucionalne podrške 2014. godine, prodaja cigareta opala za više od 52% za manje od jedne decenije, dok je stopa pušenja pala sa 31,7% (2000. godine) na 19,4% (2024. godine).
U Aziji, Indonezija je jedna od pionirskih zemalja u primjeni strategije smanjenja štetnosti pušenja, jer je rano legalizovala bezdimne proizvode kroz zakonodavni okvir. Vlada vjeruje da, uz strogu kontrolu, ovi proizvodi mogu donijeti koristi zajednici. Slično tome, Filipini – zemlja sa više od 14 miliona pušača – usvojili su zakon o regulisanju bezdimnih proizvoda još 2022. godine. Taj zakon istovremeno štiti mlade i omogućava odraslima pristup manje štetnim alternativama.
Zemlje sa strogim zabranama suočene s izazovima
S druge strane, zemlje koje su se odlučile za ekstremne mjere kontrole duhana suočavaju se s brojnim izazovima, posebno s porastom šverca i ilegalne upotrebe među mladima.
U Indiji je, tokom 2023–2024. godine, Biro za obavještajnu kontrolu prihoda zaplijenio više od 91 milion ilegalnih cigareta, ukupne vrijednosti oko 1,79 milijardi rupija (više od 17 miliona eura), što predstavlja povećanje od 33% u odnosu na prethodnu godinu i gotovo dvostruko više nego u periodu 2019–2020. Ako se uključe i podaci carine, ukupna količina zaplijenjenih ilegalnih cigareta u periodu 2023–2024. godine iznosi skoro 178,5 miliona komada, što je ekvivalent 3,08 milijardi rupija (više od 30 miliona eura). A.E.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.