Iako se klima uređaj odavno ne koriste samo za hlađenje, mnogi i dalje imaju dilemu koliko su efikasni kada u “pogon” treba da im bude stavljena njihova druga funkcija grijanje i to pogotovo kada spoljne temperature padnu ispod nule.
Kako klima grije i zašto ne “guta” struju kao grijalica
Za razliku od klasičnih električnih grijalica, klima uređaji u režimu grijanja rade po principu toplotne pumpe – oni ne stvaraju toplotu direktno, već je preuzimaju iz spoljnog vazduha i prenose u unutrašnji prostor.
– Klima ne grije na isti način kao TA peć, grijalica ili električni radijator. Ona uzima energiju iz okoline i zato može da isporuči višestruko više toplote nego što potroši struje – objašnjavaju serviseri klima uređaja.
U praksi, kako dodaju, to znači da klima za svaki kilovat-čas potrošene struje može da proizvede i tri do pet kilovat-časova toplotne energije, što je razlog zašto se ovaj vid grijanja često navodi kao jedan od najekonomičnijih među električnim sistemima.
Klasična ili inverter klima – ključna razlika zimi
Najveća razlika u potrošnji struje vidi se između klasičnih (ON/OFF) i inverter klima uređaja.
Kod klasičnih klima, kompresor radi punom snagom ili je potpuno isključen, bez prilagođavanja realnim potrebama prostora.
– To znači češće paljenje i gašenje, veće oscilacije u potrošnji i slabiju efikasnost kada temperatura spolja padne ispod nule. Kod starijih, klasičnih klima, u minusu se dešava da uređaj praktično stalno radi na maksimumu, što neminovno podiže potrošnju – navode serviseri sa dugogodišnjim iskustvom.
Inverter klime, s druge strane, kontinuirano prilagođavaju snagu rada — kada se dostigne zadata temperatura u prostoriji, uređaj prelazi u blaži režim i održava toplotu uz znatno manju potrošnju struje. Inverter klima ne ‘gasi i pali’ grijanje, već radi tiho i stabilno, čak i kada je napolju minus. Upravo tu se pravi najveća ušteda – objašnjava sagovornik iz jedne distributerske kuće klima uređaja.
Koliko struje inverter klima troši u minusu?
Uzmimo za primjer jedan od najčešćih uređaja u domaćinstvima – inverter klimu snage oko 12.000 BTU, koja se koristi za grijanje prostorija od 20 do 40 kvadrata.
– Ako se grijete na inverter klimu, pri spoljnim temperaturama od minus pet do nule, ona u prosjeku troši oko 1,1 do 1,2 kilovat-časa struje na sat rada. Ako takva klima radi osam sati dnevno, dnevna potrošnja iznosi oko 9 do 10 kWh, dok pri dvanaestočasovnom radu dostiže približno 14 do 15 kWh dnevno. Kada temperatura dodatno padne, između minus deset i minus pet stepeni, potrošnja blago raste i po satu približava se 1,3 kWh, ali i dalje ostaje znatno niža nego kod klasičnih električnih grijalica – objašnjava sagovornik.
A koliko troši klasična klima?
Sagovornici objašnjavaju da je kod klasičnih klima potrošnja struje primjetno veća.
– Klasična klima u minusu rijetko radi optimalno. U realnim uslovima, ona troši između 1,7 i 1,8 kilovat-časova po satu. To znači da osam sati grijanja dnevno donosi potrošnju od oko 14 kWh, dok se kod dvanaestočasovnog rada ta cifra penje na više od 20 kWh dnevno – navode serviseri.
Isplati li se grijanje na klimu u minusu?
Serviseri i distributeri klima uređaja saglasni su po ovom pitanju – grijanje inverter klimom u zimskim uslovima je isplativo, naročito u prelaznim periodima i tokom umjerenog minusa.
– Ako imate dobru izolaciju i kvalitetnu inverter klimu, grijanje na ovaj način može biti jedno od najjeftinijih rješenja grijanja na struju. Kod klasičnih klima, situacija je drugačija zbog veće potrošnje, slabije efikasnost i viših računa, što ih čini manje poželjnim izborom za ozbiljnije zimsko grijanje – kažu oni.
Drugim riječima, sa cjelodnevnim temperaturama u minusu, razlika između klasične i inverter klime vidi se direktno na računu za struju – i to već poslije prvog mjeseca grejne sezone, prenosi Kurir.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.