Pokazalo je to najnovije istraživanje o stavovima građana BiH o antirodnim narativima, pod simboličnim naslovom “Šta je nama naša borba dala”.
Podsjećamo, antirodni narativi, koji u svijetu postoje već decenijama, a najprepoznatljiviji su po inicijativama za zabranu abortusa i povratak “ženske čednosti”, u BiH su vidljivi u posljednjih nekoliko godina.
Radi se o mreži političkih, vjerskih, civilnih i medijskih aktera, koji se protive savremenim standardima ljudskih prava, rodnoj ravnopravnosti i pravima LGBTIQ osoba, piše Srpskainfo.
Nevinost je dar, a seks grijeh
Oni se u BiH protive uvođenju seksualnog obrazovanja u škole, a u zapadnoj Hercegovini vode snažnu kampanju protiv prava na abortus.
U Republici Srpskoj, “antirodne organizacije” su, uz pomoć političara na vlasti, spriječile donošenje već pripremljenog Zakona o o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama. Ove organizacije ne kriju svoje antivakserske stavove, a posebno se protive vakcini protiv HPV virusa.
Otkud ovakvi retrogradni pokreti u zemlji u kojoj je, bar deklarativno, velika većina građanstva za ravnopravnost polova i zaštitu ljudskih prava? Odgovor na ovo pitanje se krije u nekim, prilično šokantnim nalazima spomenutog istraživanja, koji je proveo socijalni psiholog dr Srđan Puhalo, uz podršku Helsinškog parlamenta građana Banjaluka.
Tako se ispostavilo da više od 20 odsto ispitanika, u svim krajevima BiH, smatra da je najvažnija uloga u životu žene da bude majka i domaćica, a 19 odsto anketiranih građana vjeruje da je djevičanstvo, odnosno nevinost, najdragocjeniji poklon koji djevojka može “donijeti u brak”.
I to nije sve. Čak 15 odsto ispitanika tvrdi da je seks prije braka grijeh, a njih 26 odsto da abortus treba zabraniti.
Postoji i, istina mali, ali nipošto zanemarljiv procenat ljudi čiji su stavovi izrazito retrogradni i isključivi. Tako 6 odsto ispitanih smatra da je seks opravdan jedino kad je u funkciji rađanja potomstva, a 8 odsto anketiranih građana BiH se zalaže za zabranu svih oblika kontracepcije, uključujući i kondome.
Više od 22 odsto ispitanih smatra da ženi ne treba dati mogućnost da sama odlučuje o tome da li će da zadrži trudnoću, ili da je prekine.
Ženama ograničiti pravo glasa
Retrogradni stavovi nisu ograničeni samo na polje seksualnosti: oni izlaze iz spavaćih soba i sežu čak do parlamenara.
Više od 13 odsto ispitanika smatra da žene ne bi trebalo da budu u politici jednako zastupljene kao muškarci, a ima i onih koji su ubijeđeni da ženama treba ograničiti pravo glasa. Takvih je oko 4 odsto ispitanika.
S druge strane, iako ogromna većina zdušno osuđuje nasilje u porodici i nasilje nad ženama, više od 80 odsto ispitanika smatra da kazne za nasilnike ne treba pooštravati, a da žene nipošto ne treba podsticati da prijavljuju nasilje. Ipak, sve treba da ostane među 4 zida, u “toplini porodičnog doma.”
A šta kada žena izađe na ulicu? Pa ako izađe u kratkoj suknji i sa dubokim dekolteom, onda je sama kriva što se našla na udaru seksualnih nasilnika – tako smatra 14 odsto ispitanika.
Kada se sve ovo uzme u obzir, ne treba da čudi što više od polovine ispitanika smatra da muškarac treba da bude glava porodice i da donosi glavne odluke.
Otkud ovakvi stavovi u 21. vijeku, u jednoj evropskoj, demokratskoj i sekularnoj državi? Možda se odgovor na ovo pitanje krije u pitanju: da li je BiH zaista onakva kakvom se predstavlja?
Život u skladu sa vjerom
Tako, recimo, u zemlji koja je među prvima ratifikovala Istanbulsku konvenciju, čak 46 odsto muškaraca i 30 odsto žena smatra da su “rodne ideologije” uvezene sa Zapada, s ciljem “razaranja tradicionalne porodice”.
A ko definiše “tradicionalnu porodicu”? Po svemu sudeći to su – vjerske institucije.
Da trebamo da živimo u skladu s vrijednostima koje zastupa vjera, smatra čak 72 odsto stanovnika, koji žive na selu i 56 procenata ispitanika iz gradova BiH.
Očekivano, i u ovakvim stavovima prednjače katolici Hrvati, ali ni pripadnici druga dva konstitutivna naroda ne zaostaju značajnije za njima.
– Da se treba živjeti u skladu s vrijednostima koje zastupa “naša vjera” saglasno je 61 odsto Srba, 72 odsto Bošnjaka i 74 odsto Hrvata – objašnjava autor istraživanja.
A kako “tradiciju” posmatraju muškarci i žene? Istraživanje je pokazalo da većina žena smatra da ih tradicionalni okvir često sputava, dok pojedini muškarci tradiciju posmatraju kao izvor stabilnosti.
– Danas se od žena očekuje da rade kao da nemaju porodični život, a da se posvete porodici kao da nemaju poslovni – rekla je jedna 18 godišnja djevojka, učesnica fokus grupe u sklopu ovog istraživanja.
Sve u svemu, jasno je da je u BiH pojačana polarizacija oko pitanja roda, seksualnosti i ljudskih prava, što stvara rizik od nazadovanja u već postignutim standardima. A da li je “povratak na staro” moguć? Većina smatra da nije, ali…
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.