Pokušaj puča narušava međunarodne norme, ignoriše suverena teritorijalna prava i potencijalno stvara anarhičnu situaciju unutar same Venecuele. To je haos pretvoren u politiku. Ali to je svijet u kojem sada živimo svijet po Donaldu Trumpu, analizira britanski list Guardian.
Direktan napad na Venecuelu predstavlja opasnu potvrdu neograničene moći Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i dolazi u istoj sedmici kada je Trump pretio vojnim udarima protiv još jednog nepopularnog, antizapadnog režima – Irana. Ovaj potez dolazi također nakon mjeseci sve većeg američkog vojnog, ekonomskog i političkog pritiska na Madura, uključujući smrtonosne pomorske napade na brodove navodnih krijumčara droge.
Trumpov cilj je, kako tvrdi, sprečavanje krijumčarenja narkotika u SAD preko Venecuele i zaustavljanje navodnog priliva migranata “kriminalaca”. Kao odjek invazije SAD na Irak 2003., on je također optužen da žudi za ogromnim naftnim i gasnim resursima Venecuele – sumnje pojačane ponovljenim, nelegalnim zapljenama venecuelanskih tankera od strane SAD.
Ali čini se, piše Guardian, da su primarni motivi Trumpa zapravo lični animozitet prema Maduru i želja da oživi Monroovu doktrinu iz 19. stoljeća stvaranjem američke sfere utjecaja i dominacije širom Zapada.
Regionalni lideri, uključujući kolumbijskog predsjednika Gustava Petra, koji se posljednjih mjeseci sukobljavao sa Trumpom, dočekali su puč sa negodovanjem i uznemirenošću – dijelom zato što se plaše da i sami mogu postati žrtve agresivne nove hegemonije Washingtona. Ljevičarska vlada Kube ima poseban razlog za zabrinutost, jer se u velikoj mjeri oslanja na režim Venecuele za jeftinu energiju i političku i ekonomsku podršku.
Marko Rubio, američki državni sekretar, nije krio želju da vidi smjenu režima u Havani. U Panami će takođe nivo zabrinutosti biti visok, jer je Trump ranije zaprijetio vojnom akcijom zbog kontrole Panamskog kanala. Zapravo, hapšenje Madura podsjeća na američku invaziju na Panamu 1989. i svrgavanje i hapšenje tadašnjeg diktatora Manuela Noriege.
🚨Nicolas Maduro should’ve studied history before waving a sword at President Trump.
January 3, 1990 we captured Panama’s narcotrafficking dictator Manuel Noriega.
January 3, 2026 we captured #Venezuela’s narcoterrorist dictator Nicolas Maduro. pic.twitter.com/rjUTTRs8xw
— Rep. Carlos A. Gimenez (@RepCarlos) January 3, 2026
Reakcije državnika širom svijeta
Autoritarni, antidemokratski režimi širom svijeta pomno će pratiti Trumpove naredne korake, kao i demokratski saveznici Washingtona. Iran je osudio puč i ima razloga za strah. Ali Vladimir Putin, predsjednik Rusije, možda nije potpuno nezadovoljan smjenom svog venecuelanskog saveznika.
Trumpovo ničim izazvano pribjegavanje nasilju nije mnogo drugačije od Putinovih postupaka tokom invazije na Ukrajinu. Oboje su nelegalno napali susjednu zemlju i pokušali ukloniti njeno rukovodstvo. Za kineskog lidera Si Đinpinga, čije su snage prošle sedmice vježbale vojnu akciju protiv “separatista” Tajvana, Trump je upravo postavio presedan koji bi on jednog dana mogao s radošću slijediti, navodi Guardian.
Trumpov puč izaziva ozbiljnu zabrinutost u Velikoj Britaniji, Evropskoj uniji i zapadnim demokratijama. Oni bi morali, i moraju, nedvosmisleno osuditi ovaj čin. On direktno dovodi u pitanje pravila i principe međunarodnog poretka koje one smatraju važnim. SAD su još jednom ignorisale Ujedinjene nacije (UN) i tradicionalne metode rješavanja međudržavnih sporova, djelujući bez jasnog razmišljanja o tome šta će se dalje dešavati u Venecueli.
Građanski rat ili vojni puč – šta dalje?
Vlada u Caracasu je “obezglavljena”, ali drugi visoki članovi režima izgleda da su još na svojim pozicijama. Oni pozivaju na otpor i potencijalno na osvetu prema SAD. Postoje nepotvrđene informacije o civilnim žrtvama. Ako se razvije vakuum vlasti, javni red bi mogao kolabirati, izazivajući građanski rat ili mogući vojni puč, navodi britanski list u svojoj analizi. Nije jasno da li je najnovija američka vojna akcija završena ili će eskalirati. Ideja da će izgnani opozicioni lideri, poput dobitnice Nobelove nagrade za mir 2025. Marije Korine Mačado, brzo povratiti vlast i da će potpuna demokratija biti odmah uspostavljena, naivna je, tvrdi Guardian. Predstojeći dani biće ključni – i sve zavisi od Trumpa.
Trumpova nepromišljena akcija konačno treba razotkriti njegovu uvijek obmanjujuću predstavu o sebi kao “globalnom mirotvorcu”. Vrijeme je da britanski premijer Kir Starmer i drugi evropski lideri javno kažu da je Trump onakav kakav jeste – onaj koji izaziva ratove u svijetu i univerzalna je prijetnja.
Mirotvorac koji vodi rat protiv svijeta
Svaki put kada se on bučno umeša u zone sukoba, poput Rusije i Ukrajine ili Izraela i Palestine, postavljajući rokove, izdajući ultimatume, birajući favorite i monetizujući bedu, potraga za pravednim i trajnim mirom je uzaludna. Nije ni čudo što je mir nedostižan. Čak i dok se predstavlja kao mirotvorac i onaj koji ne interveniše, Trump istovremeno vodi rat protiv svijeta. SAD su prošle godine izvele rekordni broj vazdušnih udara na Bliskom istoku i u Africi, pokazuju istraživanja.
Od kada se prije godinu dana vratio na funkciju, “miroljubivi” Trump je bombardovao:
Jemen
Nigeriju
Somaliju
Irak
Siriju
Iran
On čak odbija isključiti mogućnost napada na Grenland, autonomnu pokrajinu u okviru Kraljevine Danske koja je pri NATO.
Šta se dešava u Trumpovoj glavi?
Guardian navodi tumačenja:
Blaga interpretacija: U pitanjima rata i mira nema pojma šta radi – nema strategije, nema ideje – i kreira politiku u zavisnosti od toga kako se osjeća u datom trenutku.
Sumorna interpretacija: On tačno zna šta radi i biće sve gore. Kao i prethodni predsjednici u drugom mandatu kojima je ponestalo uspjeha na “domaćem terenu”, Trump smatra da svjetska scena pruža veće mogućnosti za pokazivanje moći i ega. On gradi naslijeđe u krvi.
Trumpovo neodgovorno i opasno nepredvidivo ponašanje sve je gore. Njegov “uspjeh” u Venecueli može ga ohrabriti da pokuša sprovesti još veće i krvavije zločine, zaključuje Guardian.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.