Odnosi između Turske i Armenije dugo su napeti zbog historijskih pritužbi i turskog saveza s Azerbajdžanom. Dvije susjedne zemlje nemaju formalne diplomatske veze, a njihova zajednička granica zatvorena je od 1990-ih.
Dvije zemlje dogovorile su se, međutim, da će 2021. raditi na normalizaciji, imenujući posebne izaslanike kako bi istražili korake prema pomirenju i ponovnom otvaranju granice.
Ti su razgovori napredovali paralelno s naporima za smirivanje napetosti između Armenije i Azerbajdžana.
Američki predsjednik Donald Trump posredovao je tokom ove godine u dugo traženom mirovnom sporazumu između Erevana i Bakua nakon decenija sukoba.
Turska je podržala Azerbajdžan tokom sukoba s Armenijom 2020. za kontrolu nad regijom Karabah, međunarodno poznatom kao Nagorno-Karabah, teritorijalnog spora koji je trajao skoro četiri decenije.
Tursko ministarstvo vanjskih poslova u saopćenju objavljenom na platformi društvenh mreža X navelo je da su se Ankara i Erevan složili da će nositelji diplomatskih, posebnih i službenih psoša iz obje zemlje moći besplatno dobiti elektroničke vize od 1. januara.
– Ovom prilikom Turska i Armenija još jednom potvrđuju svoju predanost nastavku procesa normalizacije između dviju zemalja s ciljem postizanja pune normalizacije bez ikakvih preduslova – saopćilo je ministarstvo.
Turska i Armenija također imaju spor star više od stoljeća oko smrti procijenjenih 1,5 miliona Armenaca u masakrima, deportacijama i prisilnim marševima koji su započeli 1915. u osmanskoj Turskoj. SAD i istoričari ta su dešavanja označili kao genocid.
Turska negira da su pogibije predstavljale genocid, tvrdeći da je broj žrtava napuhan i da su ubijeni žrtve građanskog rata i nemira. Lobirala je kako bi spriječila zemlje da službeno priznaju masakre kao genocid, preosi AP.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.