Vjerovatno od perioda agresije na jedinu nam domovinu Bosnu i Hercegovinu, pa na ovamo nije postojala godina koja je završila nekim pozitivnim vijestima kada se radi o političko-društvenom životu u zemlji.
Lopovluk razmjera koje je teško normalnom mozgu zamisliti, korupcija, mito, nepotizam na sve strane, nizak životni standard, sve veća razlika između onih koji imaju sve i onih koji nemaju ništa, povreda državnog Ustava, nepovjerenje u korumpirano pravosuđe koje ubice šalje u zatvor na svega par godina, potkopavanje državnih temelja od strane domaćih nacionalistički obojenih političara… iz godine u godinu normalna je pojava u našem društvu. I taman kad se jedna stvar pomakne s mrtve tačke, kad novoizabrana vlast nešto napravi da se popravi kvalitet života običnog čovjeka (podizanje penzija, invalidnina, minimalne plate…), novih 5 negativnih stvari osvanu i ponovo smo na istom.
Osim medijskih stranica prepunih femicida, ubistava, samoubistava, saobraćajnih nesreća i ostale crne hronike, teme po kojima ćemo pamtiti 2025. svakako su i Južna plinska interkonecija koja nije ni na početku ostvarivanja, slučaj Trgovske gore gdje nam naše vjekovne zapadne komšije, inače zemlja „od povjerenja“, uvaljuju nuklearni otpad pod nos, zatim korupcija i nepotizam koji je duboko ukorijenjen, te konstatna priča o „trećem entitetu“, političko divljanje hrvatskog domaćeg lidera Dragana Čovića s jedne i nekadašnjeg švercera cigaretama, a danas dokazanog nacionaliste i mrzitelja svega sa bh. oznakom, građanina RS-a i lidera iz sjene, Milorada Dodika…
Opsesija oko državnih resursa
O aktuelnim gorućim temama kojima završavamo ovu i ulazimo u narednu, i to IZBORNU, godinu razgovarali smo sa cijenjenim profesorom na Univerzitetu Sjeverne Karoline u Charlotti i predsjednikom stranke Platforma za progres, dr. Mirsadom Hadžikadićem.
Negdje je neko nedavno istakao kako Dragan Čović doslovno ucjenjuje Trojku po pitanju, za državu važnog projekta, Južne plinske intekonekcije u smislu – “ili će protivnici u politici odustati od političkih rješenja koja HDZ smatra neprihvatljivim, ili će u protivnom dovesti u pitanje realizaciju projekta koji je naravno od šireg državnog značaja za cijelu BiH?
– Upravo je ovo jedno od pitanja koja pokazuju kako je aktuelna vlast dovela sebe u političku zavisnost. Tačno je, svi znamo da je Dragan Čović jedan od glavnih kočničara projekta, ali odgovornost leži i na strankama Trojke koje su, u svojoj opsesiji da umjesto SDA zagospodare državnim resursima, svjesno predale poluge odlučivanja HDZ-u i SNSD-u. Strateški državni projekti su postali sredstvo ucjene, kaže Hadžikadić na početku razgovora za Bosnainfo.
– Dakle, tačno je da Čović ucjenjuje, ali je porazno to što mu je to omogućeno političkom neodgovornošću onih koji su se predstavljali kao „promjena“. Upravo sam na to javno i upozoravao: ko vlast gradi na političkoj trgovini bez jasnih principa, na kraju izgubi i moć i kredibilitet.
Nije dovoljno samo izbaciti SDA…
Bliži se izborna godina, pa smo postavili profesoru Hadžikadiću jedno hipotetičko pitanje: da su sutra izbori, a s obzirom na aktuelnu situaciju u bh politici i društvu, da li bi stranke s nacionalnim predznakom (prije svih SDA) izdominirale na izborima i vratile dobar dio izgubljene vlasti širom zemlje?
– Činjenica jeste da su građani razočarani aktuelnom vlašću, upravo zato što su se nadali suštinskoj promjeni u načinu vladanja koja je izostala. Trojka je mislila da je za podršku građana dovoljno izbaciti SDA iz vlasti, ali ljudi vide da su procesi blokirani, nacionalne politike onih koji ne žele državu su ojačane, a reformska obećanja su ostala mrtvo slovo na papiru. Prije izbora sam i upozoravao da će najveća šteta za Bosnu i Hercegovinu biti propuštena prilika da se nacionalne politike trajno uklone iz političkog života, jer je bilo jasno da stranke koje grade sebe samo na mantri “protiv nekog”, bez jasnih principa i programa, ne mogu donijeti potrebnu promjenu, smatra naš sagovornik.
Na pitanje koji su, po njegovoj procjeni, do sad dobri, a koji loši potezi aktuelne vlasti koji su obilježili proteklih par godina, Hadžikadić je odgovorio sljedećim riječima:
– Ako govorimo iskreno, Trojka je imala historijsku šansu koju je prokockala zaslijepljena zauzimanjem državnih resursa u korist svojih stranaka i “zaslužnih” pojedinaca. Taj princip djelovanja je ono što im lično najviše zamjerim. Pozitivno je naravno izbaciti SDA iz vlasti kao dugogodišnjeg kočničara napretka u državi. Međutim, kada je postojala šansa za izbacivanje i SNSD-a kao rušioca ustavnog poretka, ona nije iskorištena. Upravo suprotno, pohrlili su u vlast sa Dodikom jer je on bio pouzdan partner za što brže formiranje vlasti i zauzimanje fotelja. To je dovelo do naknadnog konstantnog popuštanja Dodiku i Čoviću što je gurnulo državu u potpuno stanje neizvjesnosti. Dodik i Čović su maherski iskoristili pohlepu i naivnost Trojke da dođu u poziciju da politički oslabe Bosnu i Hercegovinu, prodube unutarnje podjele, povećaju mogućnost postojanja tri skoro samostalna entiteta i sve to finansiraju novcem Bosne i Hercegovine, smatra bh. profesor.
– Sve u svemu, vjerujem da su s njihove strane postojala određena nastojanja da neke stvari poprave, kao što je evropski put BiH i njena slika na međunarodnoj sceni. Ipak, često se dešavalo da zbog djelovanja bez znanja, stručnjaka i jasnog plana i ti pokušaji ne daju najbolje rezultate. Za rezultate nama trebaju najsposobniji ljudi, jasni ciljevi i principi i volja da se političko djelovanje posveti isključivo dobrobiti Bosne i Hercegovine i građana, čak i kada to znači odricanje od ličnih interesa, dodao je.
Prilika i upozorenje iz SAD-a
U SAD-u je usvojen Zakon o Zapadnom Balkanu koji je usvojio americki Kongres. Šta to u praksi znači za BiH i politiku na Balkanu, za običnog bh građanina, za budućnost?
– Zakon o Zapadnom Balkanu jasno poručuje da je vrijeme destruktivnih i korumpiranih politika gotovo. On omogućava sanksionisanje pojedinaca koji ruše Dejton, blokiraju institucije i zloupotrebljavaju vlast za lične i stranačke interese. Ovaj zakon je uglavnom iniciran zbog pitanja migranata, protoka droge i prljavog novca, ali je na kraju postao mnogo sveobuhvatniji u svojim stavkama i dosegu.Za nas je ovo i prilika i upozorenje. Prilika je jer je ovo pokazatelj da Međunarodna zajednica prepoznaje problem, a upozorenje je jer jasno govori da ni pasivnost ni kalkulisanje više neće prolaziti, pojasnio je sagovornik Bosnainfo.
Slučaj Trgovske gore i radioaktivnog otpada, te, nadamo se samo trenutni, poraz države BiH u ovom slučaju, obilježio je kraj 2025. godine. Šta je država mogla, a nije uradila da se to spriječi i da li je kasno za neke nove poteze BiH kad je ovaj problem u pitanju?
– Trgovska gora je ogledalo stanja države BiH i nesposobnosti vlasti koja traje predugo. Godinama se znalo šta Hrvatska planira, a reakcije su bile bez ikakvog efekta i političke težine. Država je mogla i morala:
– ranije pokrenuti međunarodne arbitražne procese,
– izvršiti politički pritisak kroz EU i UN kanale,
– osigurati jedinstven državni nastup.
Umjesto toga, dobili smo tišinu, improvizaciju i prebacivanje odgovornosti. Još nije kasno, ali smo na ivici da izgubimo bitku zbog neodlučnosti i nesposobnosti vlasti. A ako država ne može zaštititi zdravlje svojih građana, onda je pitanje čemu se nadamo za rješavanje drugih problema?, zaključio je profesor Hadžikadić u razgovoru za Bosnainfo.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.