Najkritičnije stanje nastaje kada nakon obilnih padavina i porasta vodostaja velike količine smeća krenu nizvodno, formirajući plutajuće “otoke” otpada koji se gomilaju u drinskom jezeru i kod brane Hidroelektrane Višegrad, gdje završava najveći dio nanosa.
Na problem godinama upozorava Dejan Furtula, aktivista iz Višegrada i predstavnik Eko centra, ističući da se uprkos obećanjima, sastancima i povremenim intervencijama, suštinski ne mijenja ništa. Kako poručuje, scene čišćenja teškom mehanizacijom postaju “sezonska rutina”, ali bez trajnog rješenja koje bi spriječilo da otpad uopšte dođe do Drine.
Prema navodima iz više izvora, najveći dio otpada u Drinu stiže preko pritoka posebno rijeka Lim i Tara a problem je izražen nakon jačih voda i poplava, kada se otpad s obala i nelegalnih odlagališta pokrene i krene nizvodno.
U vodi se, prema opisima sa terena, nalaze plastične boce, komadi namještaja i drveta, kućanski aparati, zahrđale bačve, pa čak i medicinski otpad, što dodatno pojačava zabrinutost građana zbog zdravstvenih i ekoloških posljedica.
Iako se povremeno organizuju akcije uklanjanja otpada, aktivisti upozoravaju da takve mjere ostaju “vatrogasne”, jer se fokus stavlja na čišćenje posljedica, a ne na sprječavanje uzroka nelegalnih deponija, lošeg upravljanja otpadom i izostanka koordinacije nadležnih institucija na širem slivu rijeke.
Građani Višegrada i ekološke organizacije poručuju da je Drina regionalni resurs i odgovornost, te da bez sistemskih rješenja od kontrole i sanacije odlagališta do stalnih barijera, nadzora i međudržavne saradnje problem neće nestati, nego će se vraćati svake zime, u sve većim količinama.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.