Ekonomija

Prošao još jedan Black Friday: Dan popusta koji sve manje ima smisla

Black Friday, globalno prepoznat kao dan velikih sniženja i povoljnih kupovina, u Sarajevu i širom Bosne i Hercegovine odavno nema smisla.

FOTO: UNSPLASH
FOTO: UNSPLASH
Ilustracija

Sudeći prema komentarima građana gotovo da niko nije zadovoljan cijenama, popusti na ionako previsoke cijene nisu adekvatni.

Umjesto prilike da građani kupe kvalitetne proizvode po znatno nižim cijenama, ovaj dan sve više djeluje kao marketinška predstava koja vrijeđa stvarnost u kojoj bh. građani žive. U zemlji gdje su plate niske, a troškovi života visoki, navodni popusti postaju samo još jedna potvrda da se ne živi – nego preživljava.

Cijene u Bosni i Hercegovini već duži period ne prate realnost prosječne plaće. Kada Black Friday stigne, trgovci nerijetko nude minimalne popuste na proizvode čije su cijene prethodno vještački povećane. Tako su sniženja često tek privid povoljnosti, jer konačna cijena artikla ni približno ne odgovara finansijskim mogućnostima prosječnog kupca.

Oni koji očekuju stvarne pogodnosti ostaju razočarani, jer se popust od 10%, 20% ili 30 % na već previsoku cijenu ne može nazvati povoljnim – posebno u državi u kojoj mnogi jedva pokriju osnovne životne potrebe.

U neformalnom razgovoru sa trgovcima saznali smo da ovaj black friday nije bio kao prethodnih godina. Građani nisu kupovali više nego inače, više je bilo ljudi koji su samo razgledali u prodavnicama.

Za građane koji žive od minimalca ili nešto iznad toga, Black Friday u BiH postaje uvreda. Kako da se neko raduje popustu na tehniku, odjeću ili kućne aparate, ako pola plate ode na hranu, a druga polovina na režije? Dok se u medijima i reklamama govori o “velikim sniženjima”, realnost pokazuje da prosječan bh. građanin rijetko može sebi priuštiti išta više od osnovnih stvari.

Zašto je u EU jeftinije iako su plate višestruko veće?

Najbolnija činjenica je da u državama Evropske unije, gdje su plate tri ili više puta veće, Black Friday donosi stvarne popuste i stvarne prilike. Cijene osnovnih proizvoda, ali i tehnike, odjeće i kućanskih aparata često su niže nego u BiH – čak i bez popusta. Kada popusti dođu, oni su značajni: 30%, 40%, 50%, pa i više. Tamo kupci imaju osjećaj da se njihov novac poštuje, a kupovina ima smisla. Kod nas je, paradoksalno, obrnuto: najniže plate u Evropi prate jedne od najviših trgovačkih marži.

Ovo je jasan pokazatelj dubokih strukturnih problema u ekonomiji Bosne i Hercegovine. Nedostatak regulacije tržišta, visoke marže, niska kupovna moć i općenito loš životni standard čine Black Friday u BiH karikaturom globalnog shopping fenomena.

Građani ne traže luksuz – traže samo da budu tretirani pošteno i da mogu dostojanstveno živjeti od svog rada.

U državi gdje popusti nisu pristupačni, gdje se kupovina osnovnih stvari pretvara u luksuz, a gdje se Black Friday svodi na marketinški trik – postavlja se pitanje: koliko još može ovako?

Sve dok se ne uspostave ekonomski standardi koji prate potrebe građana, BiH neće biti mjesto ugodnog života, već svakodnevne borbe za preživljavanje.