Riječ je o programskom konkursu koji se iz godine u godinu pretvara u svojevrsni mali bedem sjećanja, mjesto na kojem autori, istraživači, udruženja i svjedoci vremena ponovo ispisuju istoriju onako kako je doista postojala: Gorka, teška, ali neporecivo istinita.
Ove godine, od 26 aplikanata, pravo na podršku ostvarilo je njih 15, četiri udruženja i 11 pojedinaca. Šest prijava bilo nepotpuno, a pet nije ispunjavalo uslove Javnog poziva. Brojevi sami po sebi govore koliko je interes živ, ali i koliko je važno da proces ostane uredan, transparentan i dosljedan standardima koje zahtijeva rad na jednoj od najvažnijih memorijskih oblasti u državi.
Govoreći pred potpisnicima, ministar Osmanović je istakao da se iza ovog projekta ne nalazi tek administrativna procedura, već osmišljena strategija, pažljivo vođena ideja o tome kako se čuva istina naroda koji je preživio napad na svoje postojanje.
-Danas smo potpisali ugovore sa 11 pojedica za čije projekte će biti usmjereno oko 67.000 konvertibilnih maraka, kaže Omer Osmanović. Radi se o djelima koji afirmišu zasluge heroja odbrambeno oslobodilačkog rata u BiH 1992.-1995. godine. U posljednje vrijeme kao da je autorima ponestalo daha, nedostaje ih. Kao da se plaše da njihovi projekti neće dobiti našu potporu. Ovom prilikom sve one koji hoće i žele da pišu istinu o našoj časnoj borbi za slobodu pozivam da se javljaju na naše pozive. Kao i u vremenu iza, i ubuduće, bit će novca za kvalitetne projekte.
Njegove riječi nosile su notu opomene, ali i odlučnosti:
-Samo istinom možemo pobijediti one koji bi voljeli da zaborav izbriše tragove njihovih zločina, nastavio je Osmanović. U vrijeme kada mlade generacije u školskim klupama ne uče o onome šta nam se dešavalo u bliskoj prošlosti, trebamo im ostavljati projekte sa kojima će se napajati istinom. Ne činimo to da ih huškamo na osvetu nego im ukazujemo to da svojim radom i djelovanjem budu najbolji u onom čime se bave, te čine sve kako se u vremenu pred nama nebi vratile golgote kroz koje smo prolazili tokom minulog rata. To je ujedno i srž našeg programa: Da se više nikada, ni u kom obliku, ne dopusti tiho potiranje onoga što je preživljeno, odbranjeno i plaćeno životima bosanskih patriota.
Među potpisnicima ugovora našala se i učiteljica Elmira Helać-Mekić, pisac za djecu, čiji je projekat-knjiga „Zid“, dobio podršku Ministarstva za boračka pitanja Kantona Sarajeva.
-Iznimna čast mi je bila biti dijelom ekipe čiji su radovi prepoznati kao nešto vrijedno što treba podržati, kaže Elmira Helać-Mekić, koja iza sebe već ima osam djela namjenjenih djeci, a čiji su radovi uvršteni na spisak lektire u Federaciji Bosne i Hercegovine. Radnja mog romana tretira period odbrambeno-oslobodilačkog rata u BiH 1992.-1995. godine i njime promovišem kulturu sjećanja. Ova podrška doprinijet će tome da moje djelo lakše i brže dođe do polica biblioteka u Kantonu Sarajevo.Knjige, filmovi, arhive – tišina koja čuva, slova koja sprečavaju zaborav. Ovaj program podrške već godinama proizvodi djela koja ulaze u arhive, biblioteke, školske lektire, muzejske zbirke, seminarske radove i porodične police. Svaka nova knjiga, svaka monografija, svaki dokumentarni film dopunjuje mozaik o tome kako je izgledala borba za opstanak i dostojanstvo.Zato i jest veliki značaj današnjeg čina. Nije riječ o formalnom potpisu, nego o produžetku borbe za istinu, borbe koja se danas vodi olovkom, kamerom, dokumentima, a ne više u rovovima. I dok su učesnici ceremonije napuštali salu, ostajao je osjećaj da je to još jedan mali, ali čvrsto postavljen kamen u temelj kuće koja se zove Kultura sjećanja Bosne i Hercegovine, kuće koja mora ostati uspravna, bez obzira na sve vjetrove koji pokušavaju da joj poljuljaju zidove.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.