Sagovornica projekta, Ema Midžić, predstavila je ključne nalaze, prepreke i preporuke upućene Gradu Sarajevo.
Tokom projekta, građani su kroz participativno mapiranje identifikovali više od 40 potencijalnih lokacija za urbane vrtove. Na pitanje koje od njih imaju najveći potencijal, Midžić pojašnjava:
“Najveći potencijal pokazuju lokacije koje su nedovoljno korištene, a imaju osnovnu infrastrukturu (prilaz, svjetlost), u blizini škola, domova zdravlja, centara za zdravo starenje ili velikih stambenih blokova, gdje postoji prirodna baza korisnika. U tom smislu, među najperspektivnijim su prostori oko Centra za zdravo starenje, više zelenih ‘džepova’ između zgrada u Hrasnom, te nekoliko lokacija na Dolac Malti i Grbavici koje imaju dovoljno površine za mobilne ili modularne vrtove. Te lokacije nude najveću vjerovatnoću za brzo pokretanje i dugoročno održavanje jer imaju aktivnu zajednicu u neposrednoj blizini.”
Kada je riječ o administrativnim preprekama, dodatno naglašava izazove s kojima se građani susreću.
“Najveća prepreka je kompleksna administrativna procedura. Građani trenutno moraju podnijeti zahtjev za privremeno korištenje javnih površina. Potrebna dokumentacija je skica tražene površine i dokument o podzemnim instalacijama. Ova procedura je dugotrajna, nepregledna i za prosječnog građanina teško izvediva. Upravo zato preporučujemo da se uspostavi jednostavan pravilnik s jasnim kriterijima i bržom procedurom odobravanja”, objašnjava Midžić.
Upravo kroz pilot–projekt intergeneracijskog vrta u Novom Sarajevu dobili su se najjasniji uvidi u ono što zaista funkcioniše. Prema njenim riječima, tri lekcije su se pokazale ključnim:
1. Intergeneracijska saradnja najbolje funkcioniše kada su aktivnosti jasne i praktične,
2. Mobilne, podignute gredice su najpraktičnije rješenje u gradu,
3. Institucionalno sidrenje povećava šanse za dugoročno održavanje.
Grad Sarajevo, kako kaže, iskazao je spremnost da preporuke uvrsti u svoje buduće planove, ali i da se pilot-model replicira na više lokacija širom grada. Na pitanje uključivanja građana, Midžić navodi konkretne načine.
“Građani će moći učestvovati kroz tri kanala – mapiranje i prijavljivanje lokacija, zajedničke akcije i pilot-projekte, te kroz formalne inicijative prema općini kada se administrativni postupak pojednostavi. Građanska motivacija postoji, potrebno je samo smanjiti barijere da bi se taj potencijal pretvorio u konkretne bašte širom grada”, ističe naša sagovornica.
Posebnu pažnju posvećuje i ulozi partnera na projektu, te širem evropskom kontekstu u kojem se projekat razvijao.
“Pored navedenog jako je bitno naglasiti da se Green Connections realizuje uz podršku EIT Food-a, najveće inovacijske zajednice za prehrambeni sektor na svijetu. Uz podršku European Institute of Innovation and Technology (EIT), investiramo u projekte, organizacije i pojedince koji dijele naše ciljeve za zdrav i održiv prehrambeni sistem. Otključavamo inovacijski potencijal i povezujemo ljude sa porijeklom njihove hrane”, zaključuje Midžić.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.