U organizaciji Vanjskopolitičke inicijative BH (VPI BH), uz podršku Međunarodnog Višegradskog fonda, razgovaralo se o jednoj od najosjetljivijih tema zapadnobalkanske politike: uticaju Srbije na sigurnost i stabilnost Bosne i Hercegovine.
Radionica je bila dio šireg projekta pod nazivom „Izgradnja srpskog svijeta: Uticaj Srbije na sigurnost i stabilnost na Zapadnom Balkanu“, koncepta koji se posljednjih godina sve učestalije provlači kroz političke govore, analitičke krugove i izvještaje međunarodnih organizacija.
Okupljene je pozdravio Haris Ćutahija, direktor VPI BH, podsjetivši da se sigurnosna arhitektura Zapadnog Balkana mijenja brže nego ikada od završetka ratova devedesetih. „Srpski svijet“, naglasio je, postaje sve češće korišten politički okvir u kojem Srbija definiše svoj odnos prema državama regiona.
Uvodno izlaganje održao je i Petr Čermák iz Udruženja za međunarodne poslove AMO iz Praga, koji je ukazao da razumijevanje sigurnosnih izazova zahtijeva regionalni pristup, jer se politički pritisci i narativi u jednoj zemlji neminovno prelijevaju na druge.
Prvi panel bio je fokusiran na političke i institucionalne mehanizme uticaja Srbije uBiH. Uvodničar, prof. dr. Sead Turčalo, otvorio je diskusiju jasnom tezom: Uticaj seostvaruje i formalnim i neformalnim kanalima, ali zajednički imenitelj je sistematičnoslabljenje državnih institucija Bosne i Hercegovine.
Razgovaralo se o koordinaciji političkih narativa sa entitetskim vlastima, prenosu stavova koji dolaze iz Beograda, te o pritiscima koji se reflektuju na donošenje odluka na državnom nivou. Posebno je naglašena potreba da institucije BiH razviju efikasne mehanizme samoodbrane, uključujući dosljednu primjenu Ustava i nadzor nad procesima odlučivanja.
Drugi panel otvorio je priču o medijskom prostoru BiH, prostoru koji je, kako je više učesnika istaklo, porozan i preosjetljiv na spoljne narative.
Analiziran je način na koji srbijanski mediji, kao i mediji blisko povezani sa politikom Srbije, oblikuju javno mnijenje u BiH, često prenoseći sadržaj koji je u funkciji političkih kampanja, a ne objektivnog informisanja. Učesnici su govorili o dezinformacijama, hibridnim medijskim operacijama i slabostima lokalnih redakcija koje rade pod pritiskom, uz hroničan nedostatak resursa.
Poseban segment diskusije odnosio se na civilno društvo. Organizacije koje se bave medijskom pismenošću, ljudskim pravima i nadzorom rada institucija danas su, kako je rečeno, jedan od ključnih+ stubova demokratske otpornosti.
Jačanje povjerenja u institucije, kreiranje sigurnosnih politika i podrška nezavisnom novinarstvu izdvojeni su kao prioriteti.
U završnom dijelu radionice, kojom je moderirao Haris Ćutahija, sumirani su ključni naglasci dana: BiH mora razviti koordinisan institucionalni odgovor na spoljne političke pritiske, Akademska zajednica i civilno društvo trebaju biti uključeni u kreiranje sigurnosnih politika, Neophodno je jačanje institucionalne nezavisnosti i medijske pismenosti, Politička koordinacija unutar zemlje mora biti stabilnija i dosljednija.
Svi prijedlozi uvrstit će se u finalni izvještaj o Bosni i Hercegovini, koji nastaje u okviru Višegradskog projekta.
Ovaj događaj je još jednom potvrdio da se pitanja sigurnosti na Balkanu ne rješavaju samo u kabinetima vlada, nego i u učionicama, akademskim radionicama i otvorenim diskusijama, tamo gdje se ideje oblikuju prije nego što postanu politika.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.