Politika

Išerić: Sada možemo raditi šta god hoćemo!

Pravni ekspert Enver Išerić komentirao je aktuelnu političku stuaciju u Bosni i Hercegovini. Smatra da se stanje u našoj zemlji pogoršava iz dana u dan.

FOTO: FACEBOOK / ENVER IŠERIĆ
FOTO: FACEBOOK / ENVER IŠERIĆ

Građani su sve više zabrinuti. Kola su krenula niz brdo. U tom kretanju lome sve pred sobom. Zavisi na koji parcelu naiđu i koja je kultura na njoj zasijana. Lome kola u padu ekonomiju. Kako ? Tako što su prevozila novac za njeno jačanje, a oni kojima je to bilo namjenjeno skontaše da bi mogli hajrovati ako ta kola otisnu niz brdo, pa će u tom „udesu“ sami pokupiti rasuti novac. To je krađa i korupcija neviđenih razmjera započeo je Išerić.

Melju kola i ljudska prava, dodaje Išerić, nigdje niko nije zastićen.

Džaba nam brojni zakoni o zabrani diskriminacije, mobinga, pravu na jednak pristup javnim službama, pravu na efikasnost rješavanja naših zahtjeva pred organima uprave. Džaba nama presude Evropskog suda za ljudska prava. O tim presudama niko i ne govori. Samo se ponekad upotrijebe u „političkim raspravama“ i nadmudrivanjima. Diskriminisani su građani na svakom mjestu. Djeca su podijeljena u „dvije škole pod jednim krovom“. Bošnjaci su diskriminisani u Stocu do stepena nepodnošljivosti. Javna preduzeća i institucije države su podjeljene etnički. Elektroprivreda HZHB je „hrvatsko preduzeće“, iako je većinski u vlasništvu Federacije. EP BiH je „bošnjačko preduzeće“, iako je većinski u vlasništvu Federacije. Elektroprivreda entiteta RS je „srpsko preduzeće“, u većinskom vlasništvu RS u kojoj su konstitutivni i Bošnjaci i Hrvati. Bošnjaka i Hrvata u javnim ustanovama u RS ima zaposlenih u procentu koji je statistička greška. A trebalo bi da Bošnjaci budu zastupljeni u procentu od 30 %. Slična je, ali puno bolja, situacija sa zaposlenošću Srba u Federaciji. Procjenjuje se da je njihovo učešće u javnim službama oko 5 %, a trebalo bi da bude 20 %. Službenici u državnoj službi su dovedeni također u nepodnošljiv položaj. Ne dozvoljava se ni inicijativnost ni efikasnost rada – navodi Išerić.

Kako kaže, oni koji hoće da rade stručno, efikasno i zakonito budu izloženi mobingu, prijetnjama i ucjenama.

Sve reforme su zaustavljene. Ustvari nikada se nisu ni kretale. Njihovo kretanje i provođenje je bio samo privid. Reforme nisu htjele provoditi vlade. Tome sam lično godinama svjedočio. Zato imamo neefikasan sistem u državnoj službi. Agencije za državnu službu su postali protočni bojleri. One se moraju hitno reformirati. Moraju se učiniti potpuno neovisnim od vlada – ističe.

Poručuje da ministarstva i organi uprave ubrzano postaju etnička, i po licima koja njima rukovode i po etničkom sastavu uposlenih.

Krivična djela visoke korupcije se ne procesuiraju. Tužioci zatvaraju predmete prije nego što ih otvore. Po godinu i šest mjeseci se čeka prvi korak djelovanja po prijavljenom krivičnom djelu. Državna imovina se prisvaja i prodaje kako se kome sviđa i šta mu se sviđa. Džaba nam zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom i odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Mediji su izvještavali da je cijela plaža u Neumu uknjižena na Općinu Neum – govori Išerić.

Pročitajte još

Penzioneri su dovedeni do iznemoglosti, napominje Išerić.

Radnička prava su ugrožena. Plaće niske, prava nikakva. Mnogi ne mogu ostvariti pravo na penziju, jer nisu uplaćeni doprinosi. Zdravstveni sistem je na koljenima. Pacijenti se iz bolnica i kliničkih centara šalju u privatne klinike na preglede. Prijetnja državi je bila dostigla vrhunac. Dodik se malo umirio, ali su državne institucije još uvijek blokirane. Vidjet ćemo na šta će izaći i da li je bio ultimatum SAD-a Dodiku ili se radilo o dogovoru sa administracijom SAD-a. Zašto se ponovno otvara pitanje trećeg entiteta? Vrlo se otvoreno govori o tome i nekakvim izmjenama Zakona o raspolaganju državnom imovinom u cilju davanja prava entitetima, kantonima i općinama da bez države odlučuju o raspolaganju i korištenju. Te dvije stvari su zabrinjavajuće. Vlade države i entiteta skoro da ne funkcionišu. Osim toga potresaju ih razne afere. Ali posljedica tih potresa nema. Vlade su i dalje jako „stabilne“. Nikome ne pada na pamet da podnese ostavku ili da te vlade pozove na odgovornost. Ko će ih pozvati kada su parlamenti, koji bi to mogli i morali uraditi, njihovi protočni bojleri. Parlament radi što vlada traži. Umjesto da je obrnuto. Tako odgovornost dođe do građana. Oni biraju takve svoje predstavnike i niti mogu, niti hoće da ih kontrolišu. Kada je u državi održan bilo kakav protest zbog nezadovoljstva radom vlade ili parlamenta? – pita se Išerić.

Ponekada se okupi neka grupa radnika, dodaje Išerić, kojima dogori do nokata i traže svoje pravo na koru hljeba.

Zakoni i ustavi se krše bez ikakvih posljedica. Imenuju se vršioci dužnosti (v.d.) na pozicije koje vršioce dužnosti uopšte ne poznaju. Ili ih čak zabranjuju. To je slučaj sa državnom službom. Kakao je moguće da v.d. direktora Federalne uprave policije bude 4 ili 5 godina? I kako je moguće da se sva krivica za afere koje izađu u javnost svaljuje na novinare koji građane obavještavaju o detaljima tih afera kojima raspolažu, a koje govore o nezakonitim djelovanjima? A dokle je došlo društvo i kompletan pravni sistem, najbolje govori činjenica da je v.d. direktor FUP-a na saslušanje, koje trebalo biti obavljeno pred Nezavisnim odborom o aktuelnoj aferi „spengavanje“, članovima Nezavisnog odbora ponio prigodne poklone. O tome su nas mediji izvjestili – kazao je Išerić.

Ako se to stavrno desilo ni pola sahata nakon toga ni direktor ni članovi Nezavisnog odbora ne bi smjeli obavljati svoje pozicije. Ali niti se šta desilo niti će se šta desiti – dodaje.

Smatra da se zbog svega toga nalazimo tu gdje jesmo.

Nalazimo se u stanju koje su neprijatelji države projektirali – „što gore to bolje“. A mi Bošnjaci to prihvatili. Svaka nam čast. Do toga nas je dovela katastrofalna kadrovska politika, želja za vlašću i neviđena pohlepa i lični interes. Slušao sam istinitu priču o dešavanjima nakon jednog izbornog ciklusa. Namjerno neću govoriti o tome koja je stranka tada pobijedila. To nije ni bitno. Bitno je da je jedan lokalni predsjednik pobjedničke stranke, nakon saopštenih rezultata izjavio: „Sada možemo raditi šta god hoćemo.“ Zbog čega nije bitno ni koja je stranka tada pobijedila, ni koji je predsjednik i koje lokalne zajednice to izjavio? Zbog toga što tako misle i tako se ponašaju, sve do sada vladajuće strukture. Čast izuetcima, koje sam upoznao, i koji su uvijek svoje funkcije obavljali časno, stručno i profesionalno. Nažalost takvih je malo i kao pojedinci nisu mogli puno uraditi – zaključuje Išerić.