Procedura se provodi radi popunjavanja dvije pozicije nakon odlaska Valerije Galić i Mirsada Ćemana, koji su ispunili zakonski uslov za penzionisanje sa navršenih 70 godina. Dok nadležni provode formalne korake, javnost raspravlja o tome da li se ovaj izbor pretvara u ponavljanje starih obrazaca političkog uticaja i nejasnih kriterijuma ocjenjivanja kandidata.
Sramotne izjave u Vijećnici
Dodatne političke tenzije u javnosti izazvala je izjava Sabine Ćudić, predsjednice Naše stranke, pred evropskim parlamentarcima u Vijećnici. Ona je navela da razaranje Sarajeva nije imalo etnički ni vjerski karakter, već da se radilo o borbi za političku moć. Takva interpretacija izazvala je oštre reakcije, a pravni ekspert Enver Išerić je u emisiji “7Plus” televizije Hayat tu ocjenu nazvao krajnje neprihvatljivom.”To je skandalozna, sramotna i bezobrazna izjava visokog dužnosnika Bosne i Hercegovine kojem su građani dali povjerenje da obnaša dužnost u državnom parlamentu i da vodi državnu politiku ka evropskim integracijama. Katastrofalno je dati izjavu da je granatiranje i paljenje Vijećnice, simbola Sarajeva, bila nekakva borba za moć, i to u gradu gdje su se desili agresija, ratni zločini, protjerivanje stanovništva, masovna ubistva, silovanja, genocid i ubijanje djece, uz najdužu opsadu u modernoj historiji. Najmanje što se može očekivati od gospođe Ćudić je da podnese ostavku. S obzirom na to da to nije realno, očekujem od građana Sarajeva i Kantona Sarajevo da na izborima debelo kazne takve politike”, izjavio je Išerić.
Išerić tvrdi da takvi istupi nisu proizvod neznanja, već namjere pojedinaca da se dodvore određenim centrima moći, dodajući da se ti ljudi stide kazati da su Bošnjaci i da su bili tu tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Građani moraju prepoznati i osuditi takve aktivnosti kako bi spriječili daljnje razaranje države.
Obmane i finansijski kolaps
Pravni stručnjak posebno je kritikovao sporost evropskih integracija i nedostatak reformi koalicije Trojka. Išerić naglašava da su vladajuće stranke obmanule javnost neispunjenim obećanjima.
“Obećavali su da će ubaciti u višu brzinu na putu Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji, a nisu u stanju usvojiti dva zakona i ispuniti uslove kako bi povukli više od milijardu eura sredstava koja čekaju državu. Naša stranka je obećavala silnu borbu protiv korupcije, za vladavinu prava i red, tvrdeći da ima novca ako se ne krade. Danas svjedočimo da se Kanton Sarajevo i Federacija Bosne i Hercegovine nemilosrdno zadužuju. Gdje je novac? Finansijska sredstva očito nedostaju za normalno funkcionisanje tih nivoa vlasti”, upozorava Išerić.
Osvrnuvši se na borbu protiv korupcije, Išerić je ukazao na političku instrumentalizaciju pravosuđa kroz montirane procese. Kao primjer navodi krivičnu prijavu iz 2021. godine protiv 50 osoba zbog stanja u preduzeću GRAS, kojom je aktuelna vlast željela simulirati borbu protiv kriminala. Kanton Sarajevo se, umjesto sistemskih rješenja, okrenuo predizbornom aktiviranju predmeta. Nakon što je kantonalno tužilaštvo donijelo naredbu o neprovođenju istrage na osnovu jasnih izvještaja Porezne uprave FBiH i Finansijske policije FBiH, vlasti su ponovo aktivirale taj predmet pred opće izbore kako bi ušićarile glasove građana, što Išerić ocjenjuje kao vrlo opasnu politiku.
Farsa oko Ustavnog suda
Proces izbora novih sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u potpunosti je izgubio kredibilitet i pretvorio se u farsu. Išerić, koji je ranije bio kandidat za sudiju ustavnih sudova na entitetskom i državnom nivou, ističe da vlasti svjesno krše propisane procedure. Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine bira četiri sudije, dok Narodna skupština RS bira dva člana. Odlukom iz 2005. godine definisano je da Komisija za izbor i imenovanja formira posebnu radnu grupu za provođenje konkursne procedure. Međutim, Predstavnički dom je samostalno formirao radnu grupu, čime je prekršio vlastite propise.
“U toj radnoj grupi, koja provjerava stručnost i vrši bodovanje, većina članova uopće nisu pravnici, niti u njoj sjedi ijedan sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Intervjui s kandidatima provode se površno. Ustav propisuje da sudije moraju biti ugledni pravnici visokih moralnih kvaliteta, ali niko nije definisao jasne kriterije na osnovu kojih se to vrednuje za jednu od najodgovornijih funkcija u državi. Cijeli proces je apsolutno zatvoren za javnost, iako bi morao biti potpuno transparentan. Da se ja pitam, tu komisiju bi sačinjavale isključivo sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine jer je ta institucija čuvar države i vladavine prava”, zaključio je Išerić.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.