Podaci Uprave za indirektno oporezivanje pokazuju da domaće tržište i dalje uveliko zavisi od uvoza, uprkos bogatim prirodnim resursima.
U ovu statistiku ubrajaju se prirodne i vještačke mineralne vode, gazirane vode bez dodatog šećera ili aroma, ali i pića poput ledenih čajeva, biljnih i energetskih napitaka, kao i gazirane i aromatizirane vode sa dodacima.
Ekonomista Igor Gavran u razgovoru za Bosnainfo ističe da deficit u ovoj oblasti najbrže mogu riješiti upravo kupci.
– Kada bi potrošači dali prednost domaćim brendovima, koji su često i kvalitetniji od uvoznih, smanjio bi se obim uvoza, a domaća proizvodnja bi se dodatno podstakla – navodi Gavran.
Ovi podaci ponovo otvaraju pitanje zašto zemlja koja obiluje izvorima vode i prirodnim bogatstvima plaća visoke račune za uvoz pića, dok domaći proizvođači i dalje traže put do kupaca.
Bosnainfo: Podaci pokazuju da je BiH za osam mjeseci uvezla vode i sličnih napitaka u vrijednosti od 214 miliona KM, dok je izvoz iznosio samo 51 milion KM. Koliko je ovakav deficit zabrinjavajući za domaću ekonomiju?
– Uvoz i deficit najbrže mogu riješiti sami potrošači – jednostavno tako što će birati domaće umjesto uvoznog. Nema efikasnije mjere od toga. Nijedan deficit nije dobar, a posebno je apsurdno kada uvozimo ono što nam realno nije potrebno. Ipak, kada je riječ o vodi, situacija nije toliko tragična kako na prvi pogled izgleda. Trendovi su pozitivni i postoji prostor da se napredak ostvari ne samo količinski, nego i vrijednosno, uz više ulaganja i dodatnog truda“, ističe Gavran za Bosnainfo.
Bosnainfo: Naveli ste da sami kupci mogu najbrže utjecati na smanjenje deficita. Koliko je realno očekivati da potrošači zaista biraju domaće brendove umjesto uvoznih?
– Domaći proizvođači i dalje pokrivaju većinu tržišta ‘prave’ vode, kao i značajan dio tržišta voda s dodacima i drugih napitaka na bazi vode. Ipak, postoji veliki prostor za napredak – od povećanja udjela domaćih brendova, do toga da pojedini strani brendovi s tradicijom prenesu proizvodnju u BiH umjesto da se oslanjaju na uvoz. Također, domaći proizvođači trebaju proširiti ponudu i ući u kategorije koje se trenutno ne proizvode, dok izvoznici imaju priliku povećati i količinu i vrijednost izvoza, jer je kvalitet domaće vode nesporan. U svemu tome, važnu ulogu imaju i vlasti koje bi mogle pomoći smanjenjem troškova poslovanja te strožim kontrolama kvaliteta uvoznih proizvoda, uključujući i vodu“, pojašnjava on.
Gavran je podsjetio i na analizu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, prema kojoj je u prvoj polovini ove godine uvoz bio dominantno vezan za vodu s dodacima i razne napitke na bazi vode, dok je uvoz „prave“ vode bio znatno manji.
Kada je riječ o izvozu, analiza pokazuje da je iz BiH otišlo više vode bez dodataka.
„Količinski suficit u trgovini ‘pravom’ vodom zadržan je, pa čak i povećan, uz rast izvoza od 20 posto. Iako analiza ne obuhvata naredna tri mjeseca, vrlo je vjerovatno da se slika nije značajno promijenila – i dalje imamo pozitivan omjer u trgovini ‘pravom’ vodom, dok je bilans nepovoljan kada govorimo o vodi s dodacima i drugim napicima na bazi vode“, rekao je Gavran za Bosnainfo.
Kako ističe, glavni razlog što vrijednosni omjer ne prati količinski leži u činjenici da se voda i slični proizvodi iz BiH u najvećem broju slučajeva prodaju po znatno nižim cijenama od onih koje plaćamo za uvozne proizvode iste kategorije.
„Iako količinski izvozimo više ‘prave’ vode, vani je prodajemo mnogo jeftinije nego što skupo plaćamo uvoznu. Zato imamo suficit u količini, ali deficit u vrijednosti. Da li je razlog u tome što nedovoljno cijenimo vlastite proizvode, precjenjujemo tuđe, premalo ulažemo u marketing ili smo pak ucijenjeni od stranih kupaca – teško je reći. Najbolje to znaju sami izvoznici. Vjerujem da naši proizvodi zaslužuju daleko višu cijenu na izvoznom tržištu, dok su uvozni brendovi nerijetko precijenjeni“, naglašava on.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.