U takvim trenucima većina se pita isto: kada i što ponovno jesti, kako izbjeći ponavljanje simptoma i što je zapravo najbolje za organizam? Dobra vijest jest da postoje provjereni koraci kojima možemo pomoći tijelu da se brže i sigurnije oporavi.
Početni koraci: Pustite želudac da se smiri
Nakon što povratite, važno je dati želucu najprije odmor. Stručnjaci iz Cleveland Clinic savjetuju da pričekate barem tri do četiri sata prije nego počnete unositi tekućinu. Počnite s nekoliko gutljaja vode ili uzmite par kockica leda, pa postupno prijeđite na bistru juhu, biljne čajeve ili razrijeđeni sok.
Hidracija: Ne samo voda, već i elektroliti
Povraćanjem gubimo tekućinu i elektrolite (natrij, kalij i slično), pa samo ispijanje vode nije dovoljno. Banner Health preporučuje male gutljaje vode svakih deset minuta, a zatim prelazak na oralne otopine, kokosovu vodu ili izotonične napitke za nadoknadu elektrolita.
Banana i oguljena jabuka pomažu u vraćanju elektrolita i energije, a jednostavni ugljikohidrati iz tosta ili krekera lagani su za želudac. Nemasni jogurt sadrži probiotike koji mogu pomoći obnovi crijevne flore, ali s njim je najbolje krenuti tek kad prođu barem 24 sata bez ponovnoga povraćanja.
Određene namirnice i pića preporučuje se izbjegavati:Kofein, alkohol i gazirana pića: Mogu dodatno nadražiti želudac.Masnu, začinjenu ili visoko slatku hranu: Teška je za probavu.Mliječne proizvode i voćne sokove bez razrjeđivanja: Prvih 24 sata
Kada potražiti liječničku pomoć?
Iako je mnogima bolje gotovo odmah nakon povraćanja, ponekad mučnina zna potrajati pa je potrebno pratiti simptome poput smanjenog mokrenja, suhih usta, vrtoglavice, umora, tamne mokraće. Ako povraćanje traje dulje od 24 sata, javite se liječniku. Budite oprezni i s jakim glavoboljama, bolovima u trbuhu ili pojavom krvi.
Lagani i hranjivi zalogaji
Kad možete zadržati tekućinu, vrijeme je da tijelu pružite i malo hrane, ali pažljivo. Stručnjaci s Cleveland Clinic i portala Health.com preporučuju takozvanim “blagu prehranu” koja uključuje namirnice poput tosta, krekera, banana, jogurta s niskim udjelom masti, zobene kaše, bistre juhe i žele.