Zaštita javnog zdravlja mora biti prioritet i hitan odgovor za nagomilane komunalne probleme i akutnu zdravstvenu krizu mora se tražiti u skupštinskim klupama, resornom ministarstvu i Vladi KS”, kaže zastupnica u Skupštini KS.
Epidemija je ponovo stavila u fokus akutni problem neadekvatnog odlaganja otpada i potpuno narušenu kulturu življenja u Kantonu Sarajevo. Bilo je samo pitanje vremena kada će stići na naplatu anemičnost kantonalne vlasti opterećene političkim križaljkama sa potpunim odsustvom osjećaja za javni interes i javno dobro, kaže za „Slobodnu Bosnu“ Marijela Margeta Hašimbegović, zastupnica Demokratske fronte u Skupštini Kantona Sarajevo.
Zastupnica Margeta Hašimbegović o akutelnim problemima u Sarajevu s kojima se suočava Vlada KS na čelu s premijerom Nihadom Ukom, s akcentom na pojavu zarazne bolesti leptospiroze, ali i generalno o funkcionalnosti Vlade, spornim izjavama novog ministra Mladena Pandurevića, te stanju u području obrazovanja i kulture.
Proglašena je epidemija u Sarajevu zbog zarazane bolesti 23. maja. Prema zvaničnim podacima s KCUS-a 71 osoba je oboljela od leptospiroze Građani su zabrinuti, turistička sezona je u jeku, kako ocjenjujete situaciju u Kantonu Sarajevo vezano za pojavu ove zarazne bolesti?
Pojava zarazne bolesti leptospiroze i proglašenje epidemije u Kantonu Sarajevo su evidentan atak na sigurnost i javno zdravlje građana i kao takvo mora biti tretirano ozbiljno i alarmantno. Epidemija je ponovo stavila u fokus akutni problem neadekvatnog odlaganja otpada i potpuno narušenu kulturu življenja u Kantonu Sarajevo.
Anemičnost kantonalne vlasti
Bilo je samo pitanje vremena kada će stići na naplatu anemičnost kantonalne vlasti opterećene političkim križaljkama sa potpunim odsustvom osjećaja za javni interes i javno dobro. Zaštita javnog zdravlja mora biti prioritet i hitan odgovor za nagomilane komunalne probleme i akutnu zdravstvenu krizu mora se tražiti u skupštinskim klupama, resornom ministarstvu i Vladi KS. Rad u skladu sa zakonom, stručne analize i rješenja, postavljanje prioriteta, pozivanje na odgovornost za one koji ne isporučuju rezultate i usluge nisu predmet interesovanja Skupštine i Vlade KS.
Skupština i dalje usvaja Izvještaje o radu od strane javnih ustanova i kantonalnih preduzeća bez obzira na rezultate njihovog rada. Kao zastupnica problematizirala sam pitanja zakonom definisane deratizacije, propisane Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti u FBiH koja nije imala izvršenje u periodu od dvije godine. Nadležnost za vršenje nadzora nad sprovođenjem deratizacije i praćenja epidemiološke situacije u KS sprovodi Zavod za javno zdravstvo KS. Dvije godine smo izgubili kako bi se donijela Odluka koja će praktično ‘riješiti’ problem prilikom procesa javne nabavke i pitanje izbora najpovoljnijeg ponuđača za usluge prevetivne deratizacije ili smo se bavili ličnim interesima i pogodovanjem na tenderu. Navedena Odluka briše potrebu dostavljanja Rješenja Ministarstva zdravstva FBiH vezano za prometovanje otrova prilikom prijave na Javni poziv. Naglašavam da je nadležnost Skupštine Kantona Sarajevo donošenje Programa izvođenja obavezne preventivne deratizacije na području Kantona Sarajevo koju Skupštna donosi na period od tri godine, a Ministarstvo zdravstva KS ima obavezu sačiniti Javni poziv u skladu sa navedenim Programom.
Priroda odgovorila na najbrutalniji način
Ovakvi pravni i administrativni procesi odgodili su neophodnu deratizaciju i u izgubljenom vremenu priroda je odgovorila na najbrutalniji način i danas smo stigli do zaraze koja ugrožava javno zdravlje.
Slike i vijesti koje šaljemo u svijet o pojavi leptospiroze sigurno ugrožavaju turističku industriju jer se stvara negativna percepcija i strah od potencijalne zaraze, takođe narušavamo i imidž grada kao turističke destinacije
Brza i efikasna reakcija na krizu je neophodna ali za to su nam potrebni tačni izvori nadležnosti i preuzimanje odgovornosti. Umjesto hitne sjednice Skupštine Kantona Sarajevo koja bi trebala napraviti analizu, procjene, zaključke građani su osuđeni pratiti izvještaje o epidemiji iz medija.
Novi kantonalni ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Mladen Pandurević uzburkao je javnost izjavama u medijima rakavši: “Briga mene šta kažete vi i šta kažu drugi. Kako me to plaćate?! Zbog 3.600 maraka sam ja došao ovdje da radim i svoj komfor sam… Nije me niko tjerao, ja sam došao ovdje da pomognem, da radim, da završavam”. Jel’ Pandureviću bačen bačen vruć krompir u ruke ili?
Novi kantonalni ministar tako značajnog sektora koji objedinjuje razna akutna pitanja u Kantonu Sarajevo kao što je komunalna higijena, zagađeni zrak, vodozaštitna zona, vodosnadbijevanje i kanalizacija, klizišta, nelegalne deponije, deponija ‘Smiljevići’ pitanja iz oblasti prostornog uređenja, subvencije mladima za kupovinu stana svojim izjavama ostavlja utisak da nije spreman za vršenje funkcije za koju je preuzeo mandat. Krajnje su neprimjerene izjave o naknadi koju zaprima za svoj rad, tj. nerad jer očito je da ministar nije percipirao suštinu nadležnosti resornog ministarstva kojim rukovodi i nije spreman ponuditi sistemska rješenja.
Sistemska rješenja komunalne katastrofe, zagađenja javnih površina koja direktno ugrožavaju sigurnost i zdravlje građana nalaze rješenja prevashodno u adekvatnim zakonima. Predugo čekamo na izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi i Zakon o komunalnoj policiji koji je u direktnoj nadležnosti resornog ministarstva kojim rukovodi Pandurević . Ovaj Zakon uređuje goruća pitanja pravilnog upravljanja otpadom, kao i jasne obaveze građana. Uz adekvatan sistem rada i odgovornost za izvršenje cjelovitog procesa, sankcija i nadzora dolazimo do higijenski ispravnog i urednog okruženja.
Nadležnosti koje se isprepliću između različitih nivoa vlasti, javnih preduzeća i ustanova odlična su baza za potpuni kolaps komunalne higijene, jer u tom haosu nema odgovornih. Komunalna preduzeća ‘Rad’ ili ‘VIK’ ne trebaju čekati saglasnost načelnika opština, već potpuno samostalno uz adekvatne uslove za rad izvršavati svoje zadatke. Zakoni moraju napraviti prohodnost procesa i svako mora imati svoju ulogu u obavljanju poslova komunalnih usluga bez suvišne administracije i uticaja drugih nivoa vlasti.
Sistemska rješenja komunalne katastrofe na čekanju
Osnovni ciljevi Zakona o komunalnoj policiji su sistemsko uređenje oblasti komunalne čistoće i uspostavljanja komunalnog reda.
Nepropisno održavanje javnih površina, divlje deponije jesu naša stvarnost ali uz primjenu zakona i nadležnost Kantonalne uprave za komunalne poslove predviđene ovim Zakonom pitanja komunalne higijene u praksi bi donijele čistije i ekološki prihvatljivo okruženje.
Ovo je dinamika i slijed koraka koje bi ministar Pandurević trebao kreirati, ujedno mora korigovati pogrešno razmišljanje da ministar nema uticaj na upravne i nadzorne odbore kao i kreiranje politike u komunalnim preduzećima. Postavlja se pitanje zašto onda Skupština usvaja izvještaje ovih preduzeća?
Ozbiljnost i stručnost donosioca odluka u aktualnoj situaciji je prevashodno važna jer su u pitanju zdravlje i ljudski životi. Zasad su evidentno sistemska rješenja komunalne katastrofe na čekanju.
S druge strane, kantonalnu vladu potresaju i brojna privođenja ministara. Za samo pola godine Vlada KS ostala je bez tri ministra, iza rešetaka su završili Bojan Bošnjak, Adna Mesihović i Enda Pavić Pečenković. Nema ostavki, iz SDA su prozvali premijera Uka da to učini. Kakav je Vaš stav o tome?
Privođenje ministara je ozbiljan izazov za funkcionisanje Vlade KS koja je dovela Kanton Sarajevo u potpuni kolaps. Tehničko preuzimanje nadležnosti v.d. ministra za upražnjena ministarska mjesta je zadovoljenje zakonske procedure dok u praksi donosi ogromne operativne teškoće.
Vlada nije funkcionisala i prije ovih događaja, više puta u javnosti bilo je govora o njenoj rekonstrukciji. Nestabilnost, ekološka katastrofa, odavno izgubljeni kredibilitet i povjerenje građana poručuju da ova Vlada treba predati svoje mandate.
Jeste li zadovoljni stanjem u sferi kulture i obrazovanja s obzirom da ste bili jedina žena na direktorskoj poziciju u Narodnom pozorištu Sarajevo?
Svjedočim da se danas u oblasti osnovnog i srednjeg obrazovanja KS kreiraju politike koje nisu uvijek usmjerene za dobrobit djeteta i uglavnom su potpuno demotivirajuće za prosvjetne radnike. U ovim za mene iznimno destruktivnim politikama potpuno se uništava dignitet prosvjetnih radnika. Opterećenost administracijom, proreforme, suzbijanje drugačijeg mišljenja, bahatost, mobing kontinuirano slabe obrazovni kadar i utiču na kvalitet obrazovanja.
Dolazimo do zida šutnje
Enormna ulaganja u infrastrukturu čine da budžeti fiktivno predstavljaju ogromna ulaganja u obrazovanje, međutim obrazovni procesi do sada bilježe nezapamćene izazove. Treću godinu mandata tražimo tematsku sjednicu Skupštine KS po pitanju reforme obrazovanja i naravno da dolazimo do zida šutnje. Svaki atak na kvalitet i vrijednost obrazovanja je prepreka za stvaranje prosperitetnog i humanog društva.
Ključni izazovi sa kojima se suočava visoko obrazovanje su usklađivanje zakonskih propisa, finansijska stabilnost i dostatnost sredstava, saradnja između resornog ministarstva i Univerziteta u Sarajevu. Kontinuirano je potrebno raditi na poboljšanju kvaliteta obrazovanja. Obrazovni kadar je ključan za razvoj svih segmenata društva što podrazumijeva privredu, nauku, zdravstvo, umjetnost, kulturu i zato moramo kreirati sistemski pristup i dugoročna rješenja koja će spriječiti trend iseljavanja mladih.
Kultura se percepira kao trošak, a ne kao investicija
Po pitanju stanja u kulturi u kontekstu vremenske distance kada sam obnašala funkciju direktorice Narodnog pozorišta vidim jednak odnos vlasti prema kulturi koja i dalje kulturu percepira kao trošak, a ne kao investiciju.
Vlada i resorno ministarstvo trebaju preuzeti odgovornost za boljtak po pitanju uslova za rad što podrazumijeva kadroviranje, projekte i infrastrukturu. Danas se čini da resorno ministarstvo KS ozbiljnije prihvata svoju ulogu servisa za ustanove kulture. U budžetu Kantona Sarajevo bilježimo veća izdvajanja za kulturu, ali ova sredstva još uvijek nisu dovoljna. Javna sredstva moraju biti kanalisana pravedno uz podršku različitim umjetničkim djelatnostima, zaštiti i očuvanju kulturne baštine. Pitanja stabilnog i dostatnog finansiranja kulturnog sektora moraju biti u fokusu svih nivoa vlasti. Ujedno se nadam da će biti političke volje koja će pružiti trajna rješenja za status i finansiranje sedam institucija kulture od državnog značaja, kao i rješavanje pitanja trajnog ulaganja i strateške podrške za filmsku industriju, ključne za njen dalji prosperitet.
Posebno ističem pitanje usvajanja Zakona o kulturi koji će urediti mnoga otvorena pitanja i kojima će se olakšati upravljanje. Pitanja jasnog strateškog okvira koja definišu kulturni razvoj i kulturne politike su jednako važna. Neophodno je raditi na depolitizaciji kulture koja oduzima slobodu stvaranja i izražavanja. Umjetničke vrijednosti moraju se propitivati kroz prizmu vlastitog kvaliteta, a ne kroz sud politika često distancirane od humanog i etičkog okvira.
Kultura je temelj društvenog identiteta i baštine, korektiv vlasti sa ogromnim potencijalom doprinosa demokratskom razvoju.