Kako prenosi HRT, da Hrvatska nema prehrambenu samodostatnost, najbolje opisuje upozorenje s konferencije: “Kad bi se zatvorile granice, za sedam dana ostali bismo bez hrane.”
Premalo domaćih proizvoda, previše uvoza
Uvozni proizvodi dominiraju policama trgovina, a problem je dublji nego što se čini. Trgovci nisu jedini koje se može prozvati za prekomjeran uvoz – i hrvatski proizvođači uvoze gotove proizvode ili sirovine pa ih tek potom plasiraju pod domaćim brendovima.
“Mislim da se svi trgovci trude sve ono što se da nabaviti u Hrvatskoj, tu i nabaviti, no ne možete nabaviti dovoljno voća, povrća, svinjetine, junetine – apsolutno ne”, rekao je Martin Evačić, predsjednik izvršnog odbora HUP – Udruge trgovine.
Na listi najčešće uvoznih namirnica, uz meso, ističe se i mlijeko.
“Mlijeka nam nedostaje izuzetno puno. Mi smo nikad lošiji. Vjerojatno smo na 40, možda 45 posto, pogotovo s trajnim mlijekom”, upozorio je Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvozimo sirovine, uvozimo proizvode
Najpozitivniji primjer u domaćoj poljoprivredi je proizvodnja žitarica i uljarica. Hrvatska izvozi kukuruz, pšenicu i soju – ali ono što se od njih proizvodi, poput brašna i gotovog tijesta, u velikoj mjeri – uvozi.
“Uvozimo poboljšivače pšenice, brašno, gotovo tijesto… U tom segmentu planiramo ulaganja u mlinarske kapacitete”, rekao je Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.
Glavni nedostaci znanje i smjer
Prema dekanu Agronomskog fakulteta Aleksandru Mešiću, jedan od ključnih problema je to što je hrvatska poljoprivreda još uvijek strukturirana kao u doba djedova i baka.
“Očito je da način na koji smo do sada radili nije polučio rezultate. Možemo imati kvalitetu i konkurentnost, ali nedostaje nam znanje”, naglasio je Mešić.
Zaključak s konferencije je jasan: hrvatska poljoprivreda ima potencijal, ali ga mora početi ozbiljno razvijati – u suprotnom ćemo u potpunosti ovisiti o hrani iz zemalja poput Njemačke, Danske i Nizozemske.