Nadležni samo prate dešavanja, vrši se 24-satno osmatranje terena, a svi strahuju od katastrofe – ima li Sarajevo kapacitet da odgovori ukoliko dođe do ekološke katastrofe?
Akademik Muriz Spahić, ekspert u oblasti hidrologije i geografije, osnivač Udruženja geografa BiH i bivši dekan i profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu UNSA za Bosnainfo pojašnjava:
„Naprezanje i pomijeranje tla duž klizne plohe nastalo je pod pritiskom odloženog zemljišta iz viših nivoa padine gdje se planira izgradnja stambenih objekata. Prije odlaganja zemljišta posječena je šuma, koja je zadržavala kliženje tla i poniranja padavinske vode u dublje horizonte zbog čega se nastaju pukotine duž klizne plohe. Zaustavljanje kliženje povlatnog sloja klizišne mase je moguće, ako se sanacija započinje na vrijeme, koje je diktirano uočavanjem prvih znakova pojave klizišta. Ako se meteorološke vremenske prilike pogoršaju padavinama, bojim se da će se klizišni proces ubrzati i da se teško može zaustaviti, posebno indoletnim ponašanjem nadležnih“.
Svaka jača kiša je novi alarm za uzbunu ne samo u Kantonu Sarajevo već i u brojim mjestima u Bosni i Hercegovini, trajnih rješenja nema.
„Smatram da je dosad trebalo provesti zahvat izvođenja podzemnih voda iz klizišne mase na površinu te ih usmjeriti prema prikladnom površinskom recipijentu, uz prethodno uređenje istoga, kako bi se spriječilo njihovo ponovno infiltriranje u tlo.
Svako daljnje odgađanje mjera, predstavlja ozbiljan rizik od aktivacije klizišta i njegovog pomicanja niz padinu prema stambenim objektima u podnožju“, stava je Spahić.
Nešto što posebno privlači pažnju pogotovo kad su malo obilnije kiše jesu šahtovi (sa svojim poklopcima) koji se nalaze na sred cesta, a ne pokraj? Koliko je to zapravo loše, jer je evidentno da se voda zadržava na cestama? Šahtovi su vitalni dio svakog naselja i grada ali njihov neobičan položaj izaziva kontroverze oko toga jesu li potrebni usred saobraćajnica sa neprekidnim prometom?
„Neovisno o njihovoj lokaciji, slivnici (šahtovi) moraju biti redovito očišćeni kako bi osigurali potpuno prihvatanje padavinskih voda. Cestovna površina mora biti izvedena s uzdužnim i poprečnim nagibima prema slivnicima, omogućujući nesmetano oticanje pridošlih voda. U predmetnom slučaju, optimalna funkcija odvodnje postiže se na rubnim dijelovima ceste, gdje je moguće ostvariti odgovarajući nagib površine prema tačkama prihvata vode“, ističe Spahić.
Prekomjerna gradnja utječe na vodne resurse – zagađuje vodu, a cementiranje, asfaltiranje i krčenje šume doveli su do poremećaja u strukturi površine.
„Zahvati koji su preduzeti na padinama Trebevića prema rubnim urbanim naseljima mogli su biti zaustavljeni društvenim pritiskom lokalne zajednice na investitore – putem zborova, protesta i drugih oblika građanskog angažmana. Lokalno stanovništvo je moglo vršiti pritisak na mjesne zajednice, općinske vlasti, a zatim i na kantonalni nivo i Federaciju BiH.
Gradnja na nestabilnim padinama nije mogla dobiti urbanističku ni bilo kakvu drugu saglasnost od nadležnih organa na granici entiteta bez prethodne saglasnosti lokalne zajednice. Dobivanja saglasnosti Investitora mora biti predmet preispitivanja koje treba da obave nadležne inspekcijske službe i tužilaštva“, zaključuje Spahić za Bosnainfo.
Podsjetimo, nedavno je fotoreporter Bosnainfo obišao je sarajevska naselja u općini Stari Grad; Bistrik, Toku, Džeku, Širokaču… te izvidio i sam Trebević. Kako se i vidi na fotografijama blato niz mahale, nanosi kiše i kamenja, te razoreni dio Trebevića ono je što ga je dočekalo na ovom lokalitetu.
Prizori svakodnevno izazivaju strah i paniku, građani na ovom lokalitetu su u neizvjesnosti, a šta će nadležne službe Civilne zaštite i ostali u Općini preduzeti po pitanju ovog sve opasnijeg problema – ostaje da se prati.
