Sarajevo

Akademik Muriz Spahić za Bosnainfo: 'Sve radnje koje se provode na terenu u okolici Sarajeva su potencijalna opasnost…'

Posljednjih dana u Kantonu Sarajevu jedna od tema koja zabrinjava mnoge jeste potencijalna prijetnja od aktiviranja klizišta na naseljenim lokacijama.

FOTO: N1 / BOSNAINFO
FOTO: N1 / BOSNAINFO

Sa kojeg god vidikovca u gradu pogledate vidjet ćete koliko je Sarajevo zapravo postalo prebukirano objektima, nažalost podaci ukazuju da je mnogo onih koji su nelegalno izgrađeni čak 25.000 i to na lokacijama koje su ocijenjene kao visoko rizične.

Nažalost neodgovornost pojedinaca, ali i sistema, prouzokovala je da mi danas imamo značajan broj klizišta koja su ozbiljna prijetnja.

U Sarajevu su se kroz historiju dešavale katastrofe, ali čini se da se sve zaboravlja i da se iz istih ništa ne uči!

Akademik prof. dr. Muriz Spahić, ekspert u oblasti hidrologije i geografije, osnivač Udruženja geografa BiH i bivši dekan i profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu UNSA za Bosnainfo ukazao je kako bi scenarij iz Jablanice u Sarajevu bio daleko pogubniji.

“Nažalost mi djelujemo kampanjski (stihijski) od slučaja do slučaja. Da nije bilo bujica, u slivu Neretve, a posebno u Jablanici koje su odnijele 27 ljudskih života mi o problemima egzodinamskih padinskih procesa ne bismo govorili iako su oni latentna opasnost za dolinska i kotlinska naselja”, tvrdi profesor Spahić.

Može li se uopšte reagovati na vrijeme kada znamo kolika je nelagalna gradnja na lokacijama koje nisu predviđene za istu, zatim sječa šuma, a ne radi se na sadnji novih itd – ima li Sarajevo kapacitet da odgovori ukoliko dođe do ekološke katastrofe?

“Da su predstavnici vlasti u kantonima i entitetima, posebno ministarstvima prostornog planiranja, šumarstva, vodoprivrede, poljoprivrede, turizma, okoliša i druga koja se bave problemima prirodne sredine shvatili ozbiljno resore koje obnašaju, davno bi ova pitanja bila uređena zakonima koja ne bi dozvolila neracionalne radnje u našem bližem i daljem okruženju. Nama ništa ne predstavljaju ni zaštićena područja, na čija proglašenja su potrošena ogromna sredstva poreskih obveznika od kojih, sada vidimo, nemamo nikakve koristi pa ni zabrana za nedozvoljene radnje u tim područjima.

Pročitajte još

Sve radnje koje se provode na terenu u okolici Sarajeva su potencijalna opasnost za pojavu egzodinamskih procesa, a posebno klizišta, odrona, urnisa, jaružanja, koja u učestalim i nepredviđenim provalama oblaka mogu izazvati bujičarenje i obimne nanosne bedeme u dnu sarajevske kotline. Scenarij donje Jablanice bi bio daleko pogubniji da se desi na sjevernim padinama Trebevića”, pojašnjava Spahić.

S obzirom da mnogi nisu vršili prostorno planiranje prije nego su izgradili objekte, šta u takvom slučaju ako im prijeti odron zemlje, mogu da urade?

“Prostorno planerski zahvati u okolici Sarajeva morali su biti studiozni i interdisciplinarni sa detekcijom labilnih molasnih (glinovitih) padina koje se oslanjaju na nagnute karbonate usmjerene prema dnu sarajevske kotline.

Ovi prostori detektovani u prostornim planovima vjerovatno bi isključili davanje urbanističke saglasnosti za sječu šume na kojoj je započela urbanizacija, koja je uvjetovala premještanje niz padine ogronih molasnih supstrata, što je samo po sebi prijetnja nastanka egodinamskih procesa, sličnih kamenolomu u donjoj Jablanici”, ističe Spahić za Bosnainfo.

Ukoliko bi ne daj Bože Sarajevo pogodio malo jači zemljotres ili veća količina padavina mnogi bi dijelovi grada bili u ogromnom problemu, je li moguća neka strategija? Profesor podsjeća na situaciju u kojoj je Sarajevo već bilo.

“Dobro ste primijetili da egzodinamske padinske procese, posebno odrone i urnise, mogu izazvati i drugi agensi, odnosno modifikatori, a posebno zemljotresi, koji nisu rijetka pojava u Sarajevu, čija izoseista iznosi 7 stepeni Rihterove skale. Osim zemljotresa na pojavu odrona i urnisa mogu djelovati i krški procesi ispod molasnih glinovitih naslaga. Karstifikacija posebno bočna nagroza krečnjake kojim oni gube međusobnu vezu i oslonce, zbog čega izazivaju odrone, urnise i sipare. Jedan takav odron urniskog i koluvijalnog tipa zabilježen je prije 37 godina (13.05.1987.god.) na Zmajevcu iznad Vratnika prema klisurastoj dolini Mošćanice sa jednom žrtvom koja je zauvijek nestala u osulini odrona”, kazao je uvaženi akademik prof.dr. Muriz Spahić za Bosnainfo.

Stanje na više lokacija u Sarajevu je zabrinjavajuće, ono što stanovništvo, posebno područja gdje su uočena klizišta, može trenutno, jeste da svakodnevno nadgleda stanje na svom terenu i da prijavi ukoliko primijeti promjene.

Općina Stari Grad Sarajevo ranije je upozorila na potencijalne rizike za objekte na više lokaliteta na svom području.

Kao što je javnost već upoznata, problem predstavlja specifičnost lokaliteta na kojem se gradi stambeno-poslovni kompleks “Hills”, Zlatište, koji se nalazi na području entiteta RS i graniči s iznimno naseljenim područjem Federacije Bosne i Hercegovine i općine Stari Grad Sarajevo. Na tom području evidentirani su nasipi zemlje unutar Bistričkog potoka, koji usljed obilnih padavina mogu dovesti do izlivanja. Također, na lokalitetu u ulici Bostarići (tzv. Curine njive) u Mjesnoj zajednici Širokača, zabilježena je pojava pukotina koje se povećavaju u zemljištu.

Pročitajte još

Kao nastavak aktivnosti i preduzimanja radnji po ovom pitanju, saradnjom načelnika Općine Stari Grad i Opštine Istočni Stari Grad, stavljene su u pripravnost općinske službe civilne zaštite koje vrše kontinuirani neposredni nadzor, osmatranje i procjenu stanja na ugroženom području.

Zbog stanja koje prevazilazi kapacitete Općine, uključena je Kantonalna uprava civilne zaštite KS, te je sačinjena preliminarna analiza terena i stabilnosti u saradnji sa Zavodom za izgradnju Kantona Sarajevo. Ova analiza bila je hitno potrebna kako bi se ocijenio stepen opasnosti i poduzele preventivne mjere na predmetnom lokalitetu.

Općina Novo Sarajevo evidentirala 108 klizišta

Općina Novo Sarajevo rezimirala je poduzete aktivnosti na sanaciji i monitoringu klizišta na području te općine.

Evidentirano je 108 klizišta, od čega je određeni broj u mirovanju. U protekle četiri godine poduzete su brojne aktivnosti, a izrađen je i Integralni plan sanacije klizišta za period od deset godina u saradnji sa Građevinskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu.

Općina Novo Sarajevo izradila je projektnu dokumentaciju i planira provesti postupak javne nabavke za odabir izvođača radova na sanaciji nekoliko klizišta – u Velešićima, na brdu Hum, Vraca, Obad, te tri evidentirana klizišta u Ohridskoj ulici. Vrši se monitoring za klizišta na lokalitetu brda Hum i u Novopazarskoj ulici.

Bojan Bošnjak, ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo nedavno je poručio kako je održan niz sastanaka, te timovi stalno zasjedaju zbog teme klizišta, a prema njegovom mišljenju, nema razloga za paniku.

Ukoliko dođe do pokretanja klizišta na naseljenim lokacijama, nadležni u Kantonu Sarajevo za sada nemaju spremno alternativno rješenje osim što se stanje na terenu nadgleda, čisti gdje je neophodno i službe se informišu između sebe o situaciji.

Svi oni koji žive u objektima koji nisu legalizovani, trebalo bi da sami prijave svoju situaciju nadležnoj službi, prvenstveno Općini kojoj pripadaju kako bi se na vrijeme reagovalo i spriječila potencijalna katastrofa.