Kontroverzni poduzetnik Hrvoje Petrač bio je na čelu kriminalne organizacije koja je uz pomoć srpskog poduzetnika Saše Pozdara, uglednog neurokirurga i predstojnika Klinike za neurokirurgiju KB Sestara Milosrdnice Krešimira Rotima, sada već bivšeg HDZ-ovog ministra zdravstva Vilija Beroša i još nekoliko osoba počinila kazneno djelo primanja i davanja mita, zlouporabe položaja i ovlasti te pranja novca.
Sve spomenute sumnjiči se da su odgovorni za malverzacije prilikom nabave operacijskih mikroskopa, koji su kupljeni za cijenu koja je neosnovano uvećana za 619.582,64 eura, na štetu Državnog proračuna Republike Hrvatske. U današnjoj akciji PNUSKOK-a, koja je obavljena po nalogu Uskoka, uhićeni su Beroš, Rotim i Pozder. Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić kazao je da će “uhićeni biti privedeni pred istražnog suca koji će odlučiti o istražnom zatvoru”. “Uskok je tražio određivanje istražnog zatvora”, dodao je.
Paralelno s Uskokom, istragu u ovom slučaju provodio je i Ured europskog javnog tužitelja (EPPO). Telegram donosi kronologiju i najvažnije detalje pomalo nadrealnog slučaja koji je razotkrio razmjere korupcije u hrvatskom zdravstvu, ali i potegnuo staro pitanje o sukobu nadležnosti između EPPO-a i Uskoka, s obzirom da su obje pravosudne institucije provodile istragu u ovoj aferi.
1. Tužitelji upali u dom Vilija Beroša
Službenici PNUSKOK-a jutros su s nalozima za pretres došli na adresu ministra zdravstva Vilija Beroša i nekoliko visokopozicioniranih liječnika, među kojima je i neurokirurg Krešimir Rotim. Istražitelji su pretresli i kuću Saše Pozdera, vlasnika tvrtke Medical Innovation Solutions (MIS) koja se bavi prodajom medicinske opreme. Među osumnjičenicima je, prema pisanju medija, i ravnatelj Klinike za dječje bolesti Goran Roić.
Istražitelji su nakon pretresa uhitili Beroša, Rotima i Pozdera, a o akciji se oglasio i Uskok. “Uhićenja i provođenje hitnih dokaznih radnji rezultat su izvida koje je prethodno proveo USKOK. Navedene radnje provode se na području Zagreba i Skradina u odnosu na više osoba, od kojih je jedan visoki državni dužnosnik, a za koje se osnovano sumnja da su počinile koruptivna kaznena djela. USKOK će nakon ispitivanja osumnjičenika donijeti odluku o daljnjem postupanju u predmetnom slučaju o čemu će pravodobno obavijestiti javnost”, stoji u priopćenju.
Ubrzo se oglasio i Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) koji je u ovom slučaju također provodio istragu, te je u priopćenju naveo kako postoji osnovana sumnja da je Beroš dobio mito za nabavu operacijskih mikroskopa po uvećanim cijenama, a da je šef kriminalne organizacije kontroverzni poduzetnik Petrač. Beroša se navodno tereti da je uzeo mito od po 25.000 eura za nabavu spornih mikroskopa za tri bolnice, onu u Vinogradskoj, Klaićevoj i KBC Osijek, što znači da je dobio ukupno 75.000 eura, neslužbeno doznaje Jutarnji list.
2. Za što osumnjičenike tereti EPPO, a za što Uskok?
EPPO je objavio da je pokrenuo istragu protiv osam fizičkih osoba, uključujući i bivšeg ministra zdravstva te dvije odgovorne osobe u dvije zagrebačke bolničke ustanove, kao i dviju pravnih osoba zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili kaznena djela primanja i davanja mita, zlouporabe položaja i ovlasti te pranja novca. Sumnjaju da je Petrač od lipnja 2022. do studenog 2024. povezao “u zajedničko djelovanje četvero drugih članova zločinačkog udruženja, s ciljem pribavljanja nepripadne imovinske koristi za dva trgovačka društva u kojima su osumnjičenici bili odgovorne osobe i stvarni voditelji poslovanja”.
Među osumnjičenima su i Petračeva dva sina, Novica i Nikola. Otac i sinovi Petrač su navodno bili Pozderovi partneri čija je tvrtka Medical Innovation Solutions (MIS), kako se navodi na njezinim službenim stranicama, dobavljač “medicinskih proizvoda za jugoistočnu Europu”. EPPO ističe da je zločinačkom udruženju cilj bio osigurati da “jedno od trgovačkih društava bude izabrano za prodaju medicinskih robotskih uređaja bolničkim ustanovama na području RH”, te da su pritom nudili i davali mito. Europski tužitelji navode kako postoji sumnja da je “ministar zdravstva, u zamjenu za primljeno mito, izdavao odobrenja za nabavu ovih operacijskih mikroskopa po neosnovano uvećanim cijenama te osigurao sredstva za financiranje javne nabave”.
No, za razliku od europskih tužitelja, Uskok bivšeg ministra uopće ne tereti za primanje mita, obznanio je danas Turudić. “Berošu se uopće ne stavlja primanje mita na teret, mito je primio netko drugi, a ne Beroš. On je osumnjičen za trgovinu utjecajem”, kazao je. Ustvrdio je i da istragom Uskoka nije obuhvaćen niti Petrač, kojeg EPPO označava glavom zločinačke hobotnice zbog koje je uhićen Beroš, kao niti njegovi sinovi Nikola i Novica. “Oni nisu obuhvaćeni našim današnjim postupanjem. Današnjim postupanjem su obuhvaćene tri fizičke i dvije pravne osobe”, kazao je. Petrač se danas oglasio za Jutarnji list i kazao kako ne zna ništa o uhićenjima te da je sve doznao iz medija.
3. Je li Uskok znao da EPPO provodi istragu?
Na pitanje o eventualnom sukobu nadležnosti Uskokove istrage s onom koju je provodio Ured europskog tužitelja (EPPO), Turudić je odgovorio da niti Uskok niti DORH nisu znali da EPPO istražuje slučaj. “EPPO nije postupao u skladu s uredbom i nisu nas obavijestili kada su započeli s time. Mi smo uvijek za suradnju i poštujemo načelo lojalne suradnje od prvog dana”, dodao je. Kazao je da on neće kontaktirati EPPO nego će, ako Ured europskog tužitelja isprovocira sukob nadležnosti, onda postupati i odlučiti u čijoj je nadležnosti slučaj.
“Vjerujem da EPPO nema sve dokaze koje ima Uskok niti da Uskok ima sve što ima EPPO”, kazao je. Ne smatra da je akcija Uskoka prekinula istragu EPPO-a i dodaje da je USKOK prvi postupio. “Koliko je meni poznato, Beroš je uhićen u 7 sati i 10 minuta, a priopćenje EPPO-a je došlo oko devet ili deset sati. Prema tome Uskok je taj koji je prvi postupao”, kazao je. Otkrio je da su izvidi Uskoka trajali nekoliko tjedana, no nije želio otkrivati detalje akcije i sumnji koje se stavljaju na teret uhićenima.
S druge strane EPPO za Telegram odgovara da je tek danas saznao da je Uskok vodio istragu protiv četiri osumnjičenika u ovom slučaju. Navode i da su svoju istragu pokrenuli još u srpnju ove godine te da o njoj nisu informirali hrvatske vlasti o istrazi “sukladno pravima i uredbom EPPO-a”. Tvrde i da su tražili Uskok da slučaj prebaci na EPPO jer su ukradeni i europski novci. To znači da će Turudić morati odlučiti tko je nadležan za slučaj – Uskok ili EPPO.
4. Kako je reagirao premijer Andrej Plenković?
Premijer Andrej Plenković ujutro je, odmah nakon što ga je Turudić obavijestio o uhićenju Beroša, promptno smijenio ministra zdravstva i na čelo Ministarstva zdravstva postavio šeficu pulskog HDZ-a Irenu Hrstić. Plenković je Beroša smijenio u svega par sati, kao što je to učinio u slučaju bivšeg ministra obrane Marija Banožića kojeg se tereti da je prošle godine skrivio prometnu nesreću u kojoj je poginuo Goran Šarić, te bivšeg ministra gospodarstva Davora Filipovića koji je bez funkcije ostao nakon što je Nacional objavio teško kompromitirajuće detalje o njegovom posebnom savjetniku, Jurici Lovrinčeviću.
No, valja istaknuti da je Plenković znatno drugačije reagirao na jutrošnje uhićenje ministra Beroša u odnosu na ono otprije dvije i pol godine, kada je policija privela tadašnjeg ministra prostornog uređenja i graditeljstva Darka Horvata. Plenković je jutros poručio kako je “zgrožen time da je netko u ministarstvu zdravstva koristio svoj položaj za osobnu korist”, kao i da daje punu podršku tijelima kaznenog progona. O Beroševom uhićenju, kako je dodao, izvijestio ga je glavni državni odvjetnik Ivan Turudić.
U veljači 2022., kada je uhićen tadašnji ministar Horvat, Plenković je na press konferenciji govorio o – indikativnom tajmingu. Nije mu bilo jasno zašto je, po nalogu USKOK-a, tako žurno morao biti uhićen ministar na dužnosti i više je puta naglasio da je trenutak uhićenja “neobičan”, kao i da nitko, pa ni DORH, neće srušiti Vladu. U vrijeme uhićenja tadašnjeg ministra Horvata, šefica DORH-a bila je Zlata Hrvoj-Šipek. Danas je to Ivan Turudić.
5. Kako to da premijer nije znao da će Beroš biti uhićen?
Kako otkriva Telegramova Silvana Menđušić, do redakcije Telegrama još je prije desetak dana došla informacija da je moguće skoro uhićenje Beroša. Pouzdano znamo da su tom informacijom raspolagale barem još dvije redakcije, a stigla je i do nekih liječničkih krugova. Isti izvori iz zdravstva su nam još prije mjesec i pol dana rekli kako se pretpostavlja da će vrlo brzo Beroš biti smijenjen s dužnosti.
Na današnjoj je konferenciji premijer Plenković izjavio da je ga je o svemu obavijestio državni odvjetnik, i to nakon što su o akciji izvijestili mediji. No, prema informacijama kojima su prije mjesec dana raspolagali naši izvori iz liječničkih krugova, premijer je već tada razmišljao o dva imena, odnosno o dvije osobe koje bi mogle naslijediti Beroša.
Jedna je državna tajnica Hrstić koju je jutros postavio na čelo Ministarstva zdravstva do imenovanja novog čelnog čovjeka tog resora. No, spominjalo se i još jedno ime, ono ravnatelja Opće bolnice u Slavonskom Brodu, primarijusa Josipa Samardžića.
6. Kakve veze ima ostavka Julija Meštrovića s ovom akcijom?
Prije nekoliko mjeseci, u lipnju 2024., medicinske krugove i javnost šokirala je iznenadna ostavka ravnatelja KBC-a Split, prof. dr. Julija Meštrovića. Čelni čovjek splitskog KBC-a bio je dao neopozivu ostavku i otišao u mirovinu dvije godine prije isteka mandata. Razloge naglog odlaska s funkcije nije htio javno obrazložiti. No, njegova ostavka koincidira s navodima o neuspješnim pokušajima podmićivanja odgovornih osoba u KBC-u Split, kako je u priopćenju jutros izvijestio Ured europskog tužitelja.
Osumnjičenici su, sumnja EPPO, “poduzeli radnje radi osiguranja plasmana medicinskih robotskih uređaja osumnjičenog trgovačkog društva”. Slučaj KBC-a Split se posebno apostrofira u priopćenju Europskog tužitelja. Tamo je, naime, odgovorna osoba odbila mito, a ta odgovorna osoba je po svemu sudeći upravo Meštrović.
Odlazak Meštrovića iz KBC-a Split, spekuliralo se tada u medijima, rezultat je višemjesečnog pritiska Upravnog vijeća KBC-a, koje je postavio Beroš prije godinu dana te mu je u proteklom periodu u više navrata blokiralo izbor najbližih suradnika te pokušalo utjecati na rad Povjerenstva za unutarnji nadzor. Meštrović je jedini ravnatelj velikih hrvatskih bolnica koji formalno nije član HDZ-a.
7. Izvidi u KBC-u Sestre Milosrdnice i KBC-u Osijek
Iz KBC-a Sestre milosrdnice danas su objavili da se u toj bolnici provode “izvidi nadležnih institucija Republike Hrvatske, a s kojima KBC Sestre milosrdnice u potpunosti surađuje”. Ističu da se za sve daljnje informacije treba obratiti institucijama koje te izvide provode. “Ističemo da KBC Sestre milosrdnice kao i Klinika za neurokirurgiju funkcioniraju bez zastoja u pružanju zdravstvene usluge svojim pacijentima”, navode na kraju.
Ravnateljstvo osječkog KBC-a potvrdilo je u petak kako su u bolnici u tijeku izvidi u sklopu istrage koju je, zbog sumnje u koruptivna djela u zdravstvenom sustavu protiv više fizičkih i pravnih osoba, među kojima je i bivši ministar zdravstva Vili Beroš, pokrenuo Ured europskog javnog tužitelja u Hrvatskoj.
Ravnateljstvo je priopćilo da su u bolnici u tijeku izvidi i da u potpunosti surađuju s nadležnim institucijama. Iz Ravnateljstva nisu izravno odgovorili na upit je li netko od djelatnika osječkog KBC-a obuhvaćen ovom istragom već navode kako se za sve daljnje informacije treba obratiti institucijama koje te izvide provode.
8. Što kažu akteri u zdravstvu?
Liječničke udruge izrazile su u petak šokiranost i zabrinutost zbog najnovijeg korupcijskog skandala i namještanja javnih natječaja u javnom zdravstvu. U Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK) ocjenjuju da je riječ o jednom od najvećih skandala u hrvatskom zdravstvu, dok u Koordinaciji hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) sa zabrinutošću prate zbivanja vezana uz uhićenje bivšeg ministra.
I Komora i Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) ističu da su zgrožene informacijom da je jutros, uz ministra Beroša, uhićen još i predstojnik Klinike za neurokirurgiju KBC-a Sestre milosrdnice Krešimir Rotim, a osumnjičen je i ravnatelj Klinike za dječje bolesti Goran Roić i to zbog osnovane sumnje u primanje i davanje mita, zlouporabu položaja i ovlasti. Apeliraju na Vladu i Sabor da što hitnije poduzmu sve potrebne korake koji će onemogućiti ponavljanje ovakvih afera. Na tom tragu smatraju da treba uvesti nultu stopu tolerancije na korupciju, uz strogu transparentnost javne nabave i upravljanja sustavom, kao i sankcioniranje zloupotreba.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.