Ove tri navike za dug život koje su otkrili najstariji ljudi na svijetu, nikada vam neće pasti na pamet.
Kada dođete u određene godine, životne navike se mijenjaju, više niste onako poletni kao što se prije bili i osjećate određene promiene na tijelu, što je potpuno uredu. Vrijeme ne stoji. Iako genetika igra važnu ulogu u životnom vijeku, posmatranja najstarijih ljudi na zemlji su pokazala na koji način ih njihove navike održavaju vitalnim.
Postoji pet mjesta na zemlji na kojima živi najviše stogodišnjaka, a poznata su pod imenom ”Plave zone”. U pitanju su Barbadžija na ostrvu Sardinija u Italiji, Okinava u Japanu, grad Loma Linda u Kaliforniji, Ikarija u Grčkoj i poluostrvo Nikoja u Kostariki.
Den Butner, saradnik časopisa ”Nacionalna Geografija”, pisac više bestselera, kao i Ginisov rekorder u biciklizmu, proputovao je skoro cijeli svijet i otkrio je ove Plave zone u kojima žive najzdraviji, ali i najstariji ljudi.
Imao je priliku da upozna njihovu svakodnevicu, obilazio je njihova sela i ostrva i pomno bilježio recepte za dugovječnost. Osim što je saznao šta oni jedu, otkrio je i kako žive jednim sretnijim životom, a u tome im pomaže i emocionalna povezanost.
Ovo su tri jednostavne navike ljudi koji žive u Plavim zonama, a koje je zabilježio pustolov Butner:
1. Ne vježbaju
Zvuči malo nelogično, složićete se, ali najstariji ljudi u Plavim zonama ne pridaju toliko značaja vježbanju. Ipak, to ne znači da nisu uopšte aktivni. Butner kaže da su oni tamo toliko fizički aktivni da vježbanje nije potrebno.
”Oni žive na mjestima gdje je svaki odlazak na posao ili kod prijatelja prilika za šetnju”, objasnio je on.
Poslovi u domaćinstvu i oko kuće im omogućavaju da su stalno aktivni, a čak i ručno mijese hljeb i melju kukuruz za brašno.
2. Jedu dosta ugljikohidrata
Na pitanje šta najviše jedu, odgovor se krije u biljkama. Oko 90 posto ukupne ishrane ljudi u Plavim zonama, čine ugljikohidrati, a najviše jedu žitarice, grah ili krompir.
Ukoliko se odlučite na njihovu dijetu za dug život, koja se najviše sastoji od biljaka i ugljikohidrata, onda je najbolja preporuka u ishranu ubaciti i slatki krompir.
3. Druženje je na prvom mjestu
Međutim, pored (ne)aktivnog života i ishrane, najzaslužnija stvar za njihovu dugovječnost jeste upravo vrijeme provedeno sa prijateljima. Druženje sa ljudima koji vas ispunjavaju, sjedenje u dvorištu i razmjenjivanje smijeha i dobre energije je hrana za dušu.
”Njegovanje prijateljstva koje vas ispunjava je najmoćnija stvar koju možete da učinite kako biste sebi produžili život”, zaključio je Butner, piše Mondo.
S druge strane, on se osvrnuo i na ”loše” prijatelje koji utječu na vas potpuno suprotno. Kako kaže, to su ljudi koji vas ”vuku” na dole i podstiču nezdravo ponašanje, te vam mogu skratiti životni vijek.
Zato pažljivo birajte! Pozitivna socijalna interakcija, prema ovom putopiscu, ključ je dužeg života.