Život

Plata ode prije polovine mjeseca: Koliko košta živjeti u Bosni i Hercegovini?

“Bez plate i penzije, isto k'o i s njima…u društvu uvijek lakše je kad probleme imaš, trudiću se da mi bude bolja perspektiva”, stihovi su iz poznate pjesme “Perspektiva” grupe S.A.R.S..

FOTO: BOSNAINFO
FOTO: BOSNAINFO

I nažalost, mnogima je u Bosni i Hercegovini baš ovako kao u pjesmi. Plata i penzija ‘odu’ prije polovine mjeseca. Dok se plate računi, kirije, kupe namirnice za osnovne životne potrebe, naspe gorivo, a uvijek ima i neki vanredni trošak – koliko uopšte ostane od plate!?

Svakodnevnica je ovo mnogih od nas, ali nekim čudom ipak svi mi ‘plivamo’ sa primanjima koja imamo, snalazimo se i šutimo, jer smo naučeni tako. Možemo reći da smo mi u Bosni i Hercegovini doktorirali ‘umijeće mogućeg’.

Kako uopšte objasniti koliko danas košta živjeti u Bosni i Hercegovini? Mnogo više nego što se uspije zaraditi.

Sindikalna potrošačka korpa Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSSBiH) za novembar 2026. godine još nije objavljena, dok je posljednji objavljeni iznos za oktobar 2026. godine 3.594,20 KM. Riječ je o procjeni minimalnih troškova četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dvoje djece.

S druge strane, prosječna neto plata isplaćena u Federaciji BiH za septembar iznosila je 1.741 KM, dok je najniža plata 1.027 KM.

Pročitajte još

To znači da čak ni dvije plate nisu dovoljne za život u Bosni i Hercegovini. Na stanovanje i komunalne usluge, higijenu, zdravstvo, prevoz, odjeću, obuću svi dajemo veliki dio naših primanja.

Prema prosječnim potrošačkim cijenama namirnice koje uglavnom svako domaćinstvo kupuje u prosjeku su: kilogram junetine bez kosti 27 KM, kilogram piletine (zavisi koji dio) 10 KM, kilogram kafe 28 KM, ulje 3,50 KM, slatko mlijeko 1,70 KM, riža 4 KM, hljeb 2 KM itd… I baš zbog ovih cijena mnogi kupuju manje količine namirnica, a neke čak više nikako ne kupuju, jer su dosegle rang luksuza.

Mnogi ne idu u velike nabavke, nego se kupuju namirnice na dnevnoj osnovi – po potrebi za obrok.

Posebno je izazovno domaćinstvima koja nemaju dvije redovne plate, porodicama s djecom, podstanarima i penzionerima. Kada se plate režije, kupi hrana i izdvoji novac za prijevoz, često ne ostaje dovoljno za neplanirane troškove, odmor ili štednju.

Posebno je pitanje poskupljenja, gdje recimo kirije rastu, teško da se može pronaći pristojan namješten stan do 500 KM kirije. Najavljuju se i ponovna poskupljena plina i struje.

Stan od 37 kvadrata u Centru Sarajeva dobio je račun za plin za oktobar u iznosu od 117,20KM. A tek koliki su računi za plin u većim stanovim. Koliki će tek račun biti u narednim mjesecima kada se očekuju značajno hladniji dani!?

S obzirom na cijene svega, mnogi koji rade za prosječnu platu, potreban im je dodatni izvor zarade, ali kako kad je i jedan posao teško naći!?

S druge strane, Federalni parlamentarci koji se “ne snađu”, odnosno nemaju zaposlenja po završetku mandata, mogu računati na “bijeli hljeb”, tačnije 12 osnovnih plaća u godini dana. I to je opet druga tema, ali koja dovoljno govori na kakvu stvarnost smo mi pristali.

Ovi podaci otvaraju i mnogo važnije pitanje: koliko je danas potrebno zarađivati da bi jedna porodica u BiH živjela dostojanstveno, a ne samo preživljavala?

Da li su problem samo visoke cijene ili i nedovoljna primanja, te koliko se stvarni životni troškovi razlikuju od statističkih pokazatelja, pitanja su koja zaslužuju ozbiljnu analizu ekonomskih stručnjaka.

Jer život nije samo račun za struju i puna korpa namirnica. Život podrazumijeva i mogućnost da se nešto uštedi, da se djeci priušti više od osnovnog i da kraj mjeseca ne bude stalna briga.