Promocija je organizovana u okviru kampanje „Vratit će se knjige“, a s autorom je razgovarao književnik, novinar i publicista Ahmed Burić.
Razgovor je bio posvećen nastanku knjige, Imamovićevom dugogodišnjem istraživanju sazlijske tradicije te historijskim, kulturnim i društvenim okolnostima koje su oblikovale njeno mjesto u bosanskohercegovačkom muzičkom nasljeđu. Posebna pažnja posvećena je odnosu lokalnih muzičkih praksi, kulturnog identiteta i historijskih procesa koji su utjecali na razvoj i prihvatanje tradicionalne muzike.
Govoreći o nastanku knjige, Imamović se osvrnuo na svoje interesovanje za saz i istraživački put koji je obuhvatio proučavanje historijskih izvora, arhivske građe, stare štampe i diskografije, ali i neposredne susrete s majstorima saza. Upravo su razgovori s muzičarima i upoznavanje s njihovim izvođačkim praksama omogućili mu da sagleda i one aspekte muzičke tradicije koji često ostaju izvan pisanih historijskih izvora. Iskustva sazlija, njihova sjećanja i načini prenošenja muzičkog znanja važan su dio razumijevanja kontinuiteta i promjena unutar ove tradicije.
Jedna od tema razgovora bila je raznolikost sazlijske prakse u različitim dijelovima Bosne i Hercegovine. Regionalne razlike u načinu sviranja, interpretaciji i oblikovanju muzičkog izraza svjedoče o bogatstvu tradicionalne muzike i njenoj povezanosti s društvenim i kulturnim iskustvima pojedinih zajednica. U tom kontekstu razmatrana je i složenost pojma narodne tradicije, čije se bogatstvo ogleda u mnoštvu lokalnih varijanti, izvođačkih pristupa i međusobnih kulturnih utjecaja.
Bilo je riječi i o utjecaju historijskih, političkih i društvenih promjena tokom 19. i 20. stoljeća na razvoj muzičke tradicije, položaj saza u društvu i odnos javnosti prema ovom instrumentu. Promjene političkih sistema, društvenih odnosa i kulturnih obrazaca odražavale su se na položaj tradicionalnih muzičara, prostore u kojima su nastupali, ali i na javnu percepciju saza. Razgovarano je o tome kako su se kroz različita historijska razdoblja mijenjali društveni status ovog instrumenta i odnos prema muzičkom nasljeđu s kojim je povezan.
Poseban dio razgovora bio je posvećen dokumentiranju i očuvanju bosanskohercegovačke muzičke baštine. Imamovićevo gotovo dvodecenijsko istraživanje ukazuje na izazove s kojima se istraživači susreću prilikom pronalaženja historijskih izvora, zvučnih zapisa i druge dokumentacije, često raspršene između različitih institucija i privatnih zbirki. Prikupljanjem, analizom i navođenjem izvora u knjizi „Saz u Sarajevu“ autor je objedinio građu koja može poslužiti kao osnova za daljnja istraživanja historije saza i bosanskohercegovačke muzičke tradicije.
Razgovor je otvorio i pitanje istraživanja narodne muzike kao trajno aktuelnog područja kulturnohistorijskih i etnomuzikoloških istraživanja. Različite lokalne interpretacije, historijski slojevi i susreti muzičkih kultura pokazuju koliko je široko područje koje nudi bosanskohercegovačka muzička baština. Dokumentiranje izvođačkih praksi i iskustava njihovih nosilaca doprinosi boljem razumijevanju načina na koje se tradicija razvijala u neposrednoj vezi sa životom zajednica.
Knjiga „Saz u Sarajevu“ rezultat je dugogodišnjeg istraživanja koje povezuje pisane izvore, muzičku građu i usmena svjedočanstva. Prateći historiju saza i sarajevske sazlijske scene, Imamović donosi uvid u razvoj izvođačkih praksi, društveni položaj muzičara i promjene u kulturnom životu Sarajeva. Publikacija predstavlja vrijedan doprinos dokumentiranju bosanskohercegovačke muzičke historije i otvara prostor za nova istraživanja tradicionalne muzike.
Knjige Damira Imamovića, kao i djela brojnih drugih savremenih bosanskohercegovačkih autora, dostupne su korisnicima u fondu Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.