Ako presudi protiv Mijanmara, prvi put će neka država biti proglašena odgovornom za genocid.
Od potpisivanja Konvencije o genocidu 1948. godine, nakon Holokausta, desetine pojedinaca osuđene su za genocid, među ostalim za zločine u Ruandi i bivšoj Jugoslaviji, ali nijedna država dosad nije proglašena krivom pred međunarodnim sudom, podsjeća BBC.
“Bila bi to presuda od historijske važnosti ako Gambija dobije ovaj slučaj”, rekao je za BBC Arsalan Suleman, advokat koji predvodi tim Gambije. Dodao je da bi presuda dala novu snagu Konvenciji o genocidu i ideji da države odgovaraju za zločine.
Protjerivanje iz Rakhinea
U augustu i septembru 2017. vojska Mijanmara provela je u državi Rakhine operaciju masovnog protjerivanja Rohingya. Stotine hiljada izbjeglih u Bangladeš svjedočile su o ubistvima, mučenju i masovnim silovanjima, što su dokumentovale organizacije za ljudska prava i misija UN-a za utvrđivanje činjenica.
Izvještaj UN-a iz 2018. ocijenio je da je taktika vojske bila “potpuno nesrazmjerna stvarnim sigurnosnim prijetnjama” i da najviše vojne zvaničnike treba istražiti zbog genocida u Rakhineu. Mijanmar je izvještaj odbacio i tvrdi da je vojska samo odgovarala na napade militanata Rohingya takozvanim “operacijama čišćenja”.
Pošto Mijanmar nije potpisnik statuta Međunarodnog krivičnog suda, tamo se nije mogao pokrenuti postupak protiv odgovornih zvaničnika. Gambija je zato u novembru 2019., uz podršku Organizacije islamske saradnje, tužila Mijanmar pred Međunarodnim sudom pravde, tvrdeći da sve države imaju interes da se poštuje Konvencija o genocidu. Mijanmar je osporavao njeno pravo na tužbu, ali je sud to odbio.
Državu je u početku pred sudom lično branila tadašnja čelnica vlade i nobelovka Aung San Suu Kyi. Ona je prihvatila da su možda počinjeni ratni zločini, ali je tvrdila da to nije dokaz genocidne namjere. Od vojnog udara 2021. Suu Kyi je u pritvoru, a odbranu vodi tim koji je imenovala vojska.
Iskustvo iz tužbe BiH protiv Srbije
Genocid je teško dokazati jer sudije, kad ne postoji izričit genocidni plan, traže da genocidna namjera bude jedini razuman zaključak iz postupaka optuženih.
BBC kao primjer navodi tužbu koju je Bosna i Hercegovina 1993. podnijela protiv Srbije. Sudu je trebalo 14 godina da zaključi da je u Srebrenici 1995. bio genocid, ali da nema dovoljno dokaza o genocidnoj namjeri države Srbije, iako je utvrđeno da nije spriječila genocid.
Suleman smatra da dokazi njegovog tima ispunjavaju taj visoki prag. Tim Gambije predstavio je sudu dugu historiju diskriminacije Rohingya, od zakona o državljanstvu iz 1982. do propisa koji su im ograničavali obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, zaposlenje i kretanje, što smatra jednim od pokazatelja genocidne namjere.
Bez žalbe i bez kazne
Na presudu Međunarodnog suda pravde nema žalbe, ali ona ne povlači ni kaznu. Presuda protiv Mjanmara bila bi udarac generalu Min Aung Hlaingu, koji je bio odgovoran za vojne operacije 2017. i danas je na čelu zemlje, ali on se uglavnom okreće susjednim azijskim državama, koje presudi vjerovatno neće pridavati veliku pažnju.
Za Rohingye je presuda ipak važna.
“Ovo je kao formalno priznanje naše patnje”, rekao je za BBC Mohammed Nowkim, koji je 2017. protjeran iz grada Buthidaung i sada živi u Kanadi.
Više od milion Rohingya živi u kampovima u Bangladešu, bez prava na rad, dok međunarodna pomoć presušuje. Povratak je teško ostvariv: većinu Rakhinea sada kontroliše pobunjenička Arakanska armija, koju podržava lokalno stanovništvo neprijateljski raspoloženo prema povratku Rohingya, a mnoga njihova sela potpuno su uništena.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.