Kultura

Održan festival neafirmisanih pjevača "64. Prvi glas Bijelog Polja – Mostar 2026": Pobjednik Almir Mustafić

Iz sale Kulturnog centra Mostar Sjever u Potocima jučer (15. novembra 2026. godine) ponovo je potekla rijeka naše tradicionalne pjesme sevdalinke. Po 64. put, u atmosferi ispunjenoj emocijama, muzikom i ljubavlju prema bosanskohercegovačkoj kulturnoj baštini, održan je festival neafirmisanih pjevača „Prvi glas Bijelog Polja – Mostar 2026“.

FOTO: USTUPLJENE FOTOGRAFIJE
FOTO: USTUPLJENE FOTOGRAFIJE

Ova tradicionalna muzička manifestacija, koja već decenijama zauzima posebno mjesto na kulturnoj mapi Bosne i Hercegovine, organizovana je u saradnji Turističke udruge Mostar Sjever, Kulturnog centra Potoci i Kulturno-umjetničkog društva „Bijelo Polje“. Njeno trajanje kroz više od šest decenija nije samo podatak vrijedan poštovanja nego i svojevrsno svjedočanstvo o upornosti ljudi koji su prepoznali važnost očuvanja narodne pjesme i pružanja prilike onima koji tek pokušavaju pronaći svoje mjesto pod estradnim nebom.

Za ovogodišnje izdanje festivala prijavilo se više od trideset takmičara iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine, ali i susjednih zemalja. Njih šesnaest dobilo je priliku da pred publikom i stručnim žirijem pokaže svoje vokalne sposobnosti, interpretatorski dar i ljubav prema muzici. Izvođene su tradicionalne bosanskohercegovačke narodne pjesme, sevdalinke i zabavne melodije, koje su ispunile dvoranu i podsjetile prisutne na vrijeme kada su muzičke fešte bile važni društveni i kulturni događaji, mjesta susreta, druženja i njegovanja zajedničkih vrijednosti.

FOTO: USTUPLJENE FOTOGRAFIJE
FOTO: USTUPLJENE FOTOGRAFIJE

Stručni žiri, u čijem su sastavu bili Šerif Šera Ćosić, Refija Muslić, Mirela Marić, Mustafa Omerika i Salem – Salko Bubalo, imao je nimalo jednostavan zadatak da među kvalitetnim interpretacijama odabere najbolje.

Titulu pobjednika 64. festivala ponio je Almir Mustafić iz Sarajeva. Njegova interpretacija, u kojoj su se susreli snaga tradicionalnog muzičkog izraza, toplina glasa i osjećaj za sevdalinku, ostavila je snažan utisak na žiri. Drugo mjesto pripalo je Đuzelu Jelaču iz Sarajeva, treće Merisu Karamustafiću, također iz Sarajeva, dok je četvrto mjesto osvojila Nelila Gradaščić iz Lukavca.

Nagradu publike osvojila je Ema Marija Jonjić iz Mostara, potvrđujući da neposredna emocija i iskren kontakt s auditorijem često imaju posebnu vrijednost. Hamza Bajraktarević iz Olova proglašen je najboljim interpretatorom tradicionalne narodne pjesme u duhu sevdaha, dok je Mihovil Bjelobrk iz Čapljine dobio priznanje „Dr. Đani Salković“ za najbolju izvedbu zabavne melodije.

Posebna vrijednost „Prvog glasa Bijelog Polja“ ogleda se u njegovoj osnovnoj misiji – pružanju prilike neafirmisanim pjevačima da svoj talenat predstave široj publici, steknu prvo ozbiljnije takmičarsko iskustvo i naprave prve korake prema estradnoj sceni.

Za mnoge koji su tokom proteklih 64 godine stajali na njegovoj pozornici, ovaj festival bio je mnogo više od jednog nastupa. Bio je prilika da ih neko čuje, prepozna njihov potencijal, ohrabri ih i pruži im podstrek da nastave muzičkim putem. Neki su upravo ovdje prvi put osjetili čari javnog nastupa, upoznali ljude iz svijeta muzike i dobili potvrdu da njihov talenat vrijedi njegovati.

U vremenu kada se muzička afirmacija često mjeri brojem pregleda na društvenim mrežama, medijskom eksponiranošću i mogućnostima koje nisu dostupne svima, značaj ovakvih festivala postaje još veći. Oni vraćaju dostojanstvo neposrednom susretu izvođača i publike, vrednuju glas, interpretaciju, muzikalnost i emociju, a mladim i neafirmisanim ljudima daju ono što je na početku karijere najpotrebnije – šansu.

FOTO: USTUPLJENE FOTOGRAFIJE
FOTO: USTUPLJENE FOTOGRAFIJE

Zato „Prvi glas Bijelog Polja“ nije samo takmičenje u kojem se proglašavaju pobjednici i dodjeljuju priznanja. To je svojevrsna muzička škola otvorenih vrata, prostor u kojem se talenti ohrabruju, iskustva razmjenjuju, a ljubav prema pjesmi prenosi s generacije na generaciju. Njegova najveća pobjeda možda se i ne nalazi samo u imenima onih koji su osvajali prva mjesta nego i u brojnim pjevačima koji su nakon nastupa u Potocima nastavili graditi svoj muzički put.

Sjećanje na Salema Sihirlića: Čovjeka koji je živio za pjesmu

Ovogodišnje izdanje festivala imalo je i posebnu emotivnu dimenziju. Organizatori su ga posvetili rahmetli Salemu Sihirliću, dugogodišnjem članu KUD-a „Bijelo Polje“, višestrukom pobjedniku ove manifestacije, velikom šoumenu i sevdaliji, čovjeku koji je svojim nastupima, energijom i ljubavlju prema pjesmi ostavio neizbrisiv trag u njenoj historiji.

U znak sjećanja na njega, ove godine prvi put je ustanovljena i Plaketa koja nosi njegovo ime. Priznanje je dodijeljeno mladom muzičkom izvođaču Adiju Mrganu iz Čapljine, koji je svoju estradnu karijeru započeo upravo u školi pjevanja Salema Sihirlića.

Ovaj gest ima posebnu simboliku. Nije riječ samo o čuvanju uspomene na jednog čovjeka nego i o potvrdi da se vrijednosti koje je zastupao nastavljaju prenositi na nove generacije. Kada priznanje nosi ime nekoga ko je svojim radom i ljubavlju zadužio jednu kulturnu sredinu, ono postaje i podsjetnik da se istinski doprinosi ne zaboravljaju.

U revijalnom dijelu programa nastupili su Mustafa Omerika i Refija Muslić, čije su interpretacije dodatno obogatile festivalsko veče i izmamile aplauze prisutne publike.

Kada se govori o dugovječnosti i kontinuitetu ove manifestacije, ne može se zaobići angažman ljudi koji godinama ulažu svoje vrijeme, znanje i energiju kako bi festival opstao i nastavio živjeti. Među njima posebno mjesto zauzima Miralem Gluhović, član organizacionog odbora, koji svojim neumornim radom daje značajan doprinos promociji bosanskohercegovačke kulturne tradicije.

FOTO: USTUPLJENE FOTOGRAFIJE
FOTO: USTUPLJENE FOTOGRAFIJE
Almir Mustafic

Njegov angažman ne završava proglašenjem pobjednika, dodjelom priznanja i spuštanjem zavjese nakon festivalske večeri. Naprotiv, riječ je o kontinuiranom nastojanju da se sevdalinka, narodna pjesma i drugi vrijedni sadržaji naše kulturne baštine predstave novim generacijama, približe široj publici i sačuvaju od zaborava.

Gluhović pripada onim kulturnim entuzijastima koji razumiju da tradicija ne može opstati samo na lijepim riječima i povremenom prisjećanju na prošlost. Za njeno očuvanje potrebni su konkretan rad, organizacija, istrajnost, saradnja i spremnost da se preuzme odgovornost. Potrebno je iznova stvarati prilike da se pjesma čuje, da mladi upoznaju njene vrijednosti i da kulturni događaji ne budu tek usputne stavke u kalendaru manifestacija.

Njegov doprinos posebno dolazi do izražaja u nastojanju da se kulturna baština ne posmatra isključivo kao uspomena na ono što smo nekada imali nego kao živa vrijednost koju treba njegovati i razvijati. U tom smislu, „Prvi glas Bijelog Polja“ predstavlja jedan od vidljivih rezultata takvog pristupa – manifestaciju koja spaja prošlost i budućnost, afirmisane interpretatore i početnike, tradicionalnu pjesmu i nove muzičke generacije.

Govoreći o značaju festivala, Miralem Gluhović ističe:

-„Prvi glas Bijelog Polja“ nije samo festival neafirmisanih pjevača. On je mali svečani trenutak u kalendaru bosanskohercegovačke kulture – mjesto na kojem se vidi kako narodna pjesma, sevdalinka i zabavna muzika, koliko god puta bile otpjevane, nikada ne gube dah ljubavi, samo mijenjaju glasove kroz koje žive.

U ovim riječima sadržana je i suština dugogodišnjeg postojanja festivala. Pjesma traje onoliko dugo koliko ima onih koji je žele pjevati, slušati i prenositi drugima. A upravo takvim ljudima, među kojima je i Miralem Gluhović, pripada zasluga što se kulturna tradicija ne prepušta slučaju i zaboravu.

Podrška koja omogućava kontinuitet

Organizatori su izrazili zahvalnost pokrovitelju festivala – Turističkoj zajednici Hercegovačko-neretvanskog kantona, posebno Glavnom uredu Mostar, koja pruža podršku humanitarnim i volonterskim djelatnicima u nastojanjima da očuvaju kulturnu tradiciju i običaje kao dio turističke ponude. Zahvalnost je upućena i Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK, kao i Asocijaciji kompozitora i muzičkih stvaralaca – AMUS Sarajevo, koji su prepoznali značaj ove tradicionalne manifestacije.

Šezdeset četiri održana izdanja nisu samo broj u festivalskoj statistici. Ona predstavljaju 64 godine susreta s pjesmom, emocijama, talentima i ljudima koji vjeruju da se kulturna baština mora čuvati djelima, a ne samo riječima.

Dok god bude onih koji su spremni stati na pozornicu, zapjevati sevdalinku i podijeliti emociju s publikom, „Prvi glas Bijelog Polja“ imat će svoju svrhu. A dok god bude ljudi poput Miralema Gluhovića, koji ne odustaju od promocije kulturnih vrijednosti Bosne i Hercegovine, postojat će nada da će se ova lijepa muzička priča nastaviti i u godinama koje dolaze.

Jer, sevdalinka nije samo pjesma koju nasljeđujemo. Ona je dio našeg identiteta koji imamo obavezu prenijeti onima koji dolaze poslije nas.