Rektor Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Tarik Zaimović istakao je da ta istraživanja potvrđuju da, uprkos postojećim političkim i društvenim podjelama, građani Bosne i Hercegovine dijele važne vrijednosti i očekivanja u pogledu mira, jednakih prava i odgovornih institucija. Naš je cilj da naučno znanje, međunarodnu akademsku saradnju i studentske inicijative pretvaramo u konkretne aktivnosti koje jačaju međusobno povjerenje, povezuju zajednice i stvaraju temelje održivog mira naglasio je Zaimović.
Anketa provedena na više od 2.000 građana kroz 18 ustavnih pitanja, pokazala je da ispitanici različitih etničkih linija imaju izuzetno slične stavove o nacionalizmu, populizmu, ekonomskoj politici pa čak i o ratu u Bosni i Hercegovini. Mir i stabilnost su im bili glavni ustavni prioritet, zatim jednaka prava, suzbijanje korupcije, politička odgovornost i ekonomski razvoj, sve ispred prava etničkih grupa, a nezavisnost pravosuđa je prvo među ustavnim pitanjima u svakoj etničkoj grupi.
Rezultati pokazuju da se više od 30 godina nakon Daytonskog mirovnog sporazuma, građani mnogo više slažu oko toga kako javne institucije trebaju funkcionisati nego oko toga kako politička vlast treba biti organizovana, te da češće sarađuju preko podjela nego što to politički i javni diskurs sugerišu. Tri od četiri ispitana građanina žele da sudstvo i tužilaštvo budu potpuno nezavisni od političkog uticaja, stav koji dijeli najmanje 72 posto ispitanika u svakoj etničkoj grupi.
Kroz panel diskusije, Univerzitet u Sarajevu i Vijeće za razmjenu Sjedinjenih Američkih Država i Bosne i Hercegovine, u saradnji s Pravnim fakultetom i Fakultetom za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, predstavilo je Istraživačke nalaze zasnovane na stavovima građana i saradnja preko linija podjela u Bosni i Hercegovini, te njihov značaj za inkluzivnu izgradnju mira zasnovanu na nacionalnom vlasništvu u podijeljenim i postkonfliktnim društvima.
Generalna direktorica Instituta za razvojni utjecaj i suosnivačica i članica nadzornog odbora Vijeće za razmjenu SAD-BiH Azra Kačapor-Nurkić navela je da ta istraživanja pokazuju da građani Bosne i Hercegovine imaju različite poglede na uređenje političke vlasti, ali mnogo zajedničkih očekivanja od institucija. Žele da one budu odgovorne, nepristrasne i da rade u interesu sviju. Istraživanja takođe pokazuju da saradnja uprkos postojećih podjela već postoji i da je možemo učiniti trajnijom ako je povežemo s institucijama, jasnom odgovornošću i potrebama građana – istakla je Kačapor-Nurkić.
Direktor programa za studije genocida na Yale Univerzitetu David J. Simon pojasnio je da se njihov rad bavi parametrima saradnje i institucionalne izgradnje u Bosni i Hercegovini. Zanimaju me putevi kojima država i društvo mogu pokušati da se rekonstituišu nakon sukoba, bez obzirom na to koliko je teško ali i neophodno napraviti taj korak – naglasio Simon.
Redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Univerziteta Luksemburg Josip Glaurdić naveo je da istraživanje provedeno u okviru projekta CONSENT BiH Univerziteta u Luksemburgu pokazuje da Bošnjaci, Hrvati, Srbi i Ostali imaju iznenađujuće slične šire političke stavove i očekivanja od institucija, uprkos značajnim razlikama u pogledima na ustavno uređenje i raspodjelu političke moći. Rezultati također dovode u pitanje pretpostavku da etničke zajednice imaju jedinstvene stavove o ustavnim pitanjima, otkrivajući značajne razlike unutar samih zajednica i ukazujući na to da su mogućnosti za politički kompromis složenije nego što se obično prikazuje u političkim raspravama – istakao je Glaurdić, saopćeno je iz UNSA.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.