Ispred njih su samo kupci iz Slovenije (2.576), Njemačke (1.962) i Austrije (875). Za samo četiri kupovine su ispred Čeha (460), a slijede Mađari (399) i Poljaci (391).
Osam puta više nego 2016.
Broj kupovina građana BiH osam je puta veći nego 2016. godine. Rast se nastavio i dok ukupna aktivnost stranaca u Hrvatskoj opada od 2022., kada je zabilježen rekord od 13.344 kupovine.
Prošle godine stranci su kupili 9.159 nekretnina, što je 31 posto manje nego 2022., ali 59 posto više nego 2016. Činili su oko 7,8 posto svih evidentiranih kupoprodaja.
Snažan rast bilježe i kupci iz Poljske, koji su kupili 391 nekretninu, gotovo sedam puta više nego 2016. Kupaca iz Srbije ima šest puta više, a iz Ukrajine 6,4 puta više. S druge strane, kupaca iz Rusije je 78 posto manje nego 2016., iz Švedske 62 posto, a iz Velike Britanije 53 posto.
Prema procjeni Hrvatske gospodarske komore iz 2025., oko 90 posto stranih kupaca nekretnine kupuje u pet obalnih županija.
Gdje stranci najviše kupuju
Prema podacima Porezne uprave, stranci su 2025. najviše nekretnina kupili u Istarskoj županiji (2.635), a slijede Zadarska (1.789) i Primorsko-goranska (1.543). U Splitsko-dalmatinskoj županiji kupili su 995 nekretnina, u Šibensko-kninskoj 748, u Dubrovačko-neretvanskoj 315, a u Ličko-senjskoj 299.
U Istarskoj su stranci činili 26,9 posto svih kupovina, u Zadarskoj 20,9 posto, a u Šibensko-kninskoj 18,8 posto. Sedam obalnih županija zajedno čini više od 90 posto svih kupovina stranaca u Hrvatskoj.
Porezna uprava navodi da pregled obuhvata samo kupoprodaje za koje je provela postupak utvrđivanja porezne osnovice i da su podaci podložni promjenama.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.