Porez na nekretnine u Zagrebu od 1. siječnja 2027. povećat će se s pet na maksimalnih osam eura po četvornom metru godišnje, izglasala je u petak zagrebačka Gradska skupština prihvativši prijedlog gradonačelnika Tomislava Tomaševića, uz oštro protivljenje oporbe.
Oporbeni klubovi HDZ-DP-HSU, Drito i Zagrepčanke još su u četvrtak, prvog dana sjednice, tražili da se ta točka makne s dnevnog reda, ali u tome nisu uspjeli jer su ih nadglasali klubovi vladajućih zastupnika iz Možemo! i SDP-a.
Predsjednica Kluba zastupnika Drita Dragana Turkalj ocijenila je prijedlog nepravednim i neutemeljenim te ustvrdila da se njime pokazuje „nerazumijevanje pojma privatnog vlasništva”.
Istaknula je da gradska vlast u pet godina mandata nije uspjela učiniti stanovanje priuštivijim, dok cijene stanova i najma rastu, a sada predlaže povećanje poreza na nekretnine za 60 posto, na zakonski maksimum.
Turkalj je rekla da gradonačelnik prijedlog ne obrazlaže konkretnim analizama, nego podacima o oko 55.000 praznih stanova i tvrdnjom da bi veći porez trebao povećati ponudu stanova na tržištu dugoročnog najma.
Podsjetila je i da Zakon jedinicama lokalne samouprave omogućuje određivanje poreza u rasponu od 0,60 do osam eura po četvornom metru, kao i različite stope ovisno o mjestu, ulici, naselju ili zoni.
Zastupnik HDZ-a Neven Mikša rekao je da mu povećanje poreza „više liči na Superhika, koji uzima siromašnima da bi dao bogatima”.
„Ta mjera što se tiče stavljanja stanova na tržište neće napraviti ništa”, poručio je Mikša.
Ocijenio je da vlasnike nije moguće prisiliti da stanove prodaju ili daju u najam te da bi povećanju ponude i smanjenju cijena trebalo pridonijeti prije svega izgradnjom novih stanova za priuštivo stanovanje.
Oko 55.000 stanova u Zagrebu prazno
Na sjednici nije bio gradonačelnik Tomašević, pa je zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet u završnom obraćanju rekao da je riječ o pokušaju borbe sa stambenom krizom.
Prema njegovim riječima, u Zagrebu ima oko 350.000 stambenih jedinica, od kojih je približno jedna šestina, odnosno oko 55.000, prazna.
Naveo je i da je omjer stanova za kratkoročni i dugoročni najam pet prema jedan.
Predsjednica Kluba zastupnika Možemo! Iva Ivšić poručila je da se porez neće plaćati na nekretninu koja služi za stalno stanovanje niti na stan koji je tijekom poreznog razdoblja najmanje 10 mjeseci iznajmljen za stalno stanovanje.
Porez se ne plaća ni u drugim slučajevima propisanima Zakonom, među ostalim na nekretnine kod kojih je zbog njihovog stanja onemogućena stambena namjena.
Sama prijava prebivališta pritom nije dovoljna za dokazivanje stalnog stanovanja – porezno tijelo može zatražiti dodatne dokaze.
Stan od 50 kvadrata – 400 eura godišnje
U ime Kluba SDP-a predsjednik Skupštine Matej Mišić rekao je da su pojedini oporbeni zastupnici u javnosti iznosili netočne tvrdnje o mogućim posljedicama poreza.
Kazao je da porez neće plaćati vlasnici nekretnina u kojima se stalno stanuje, kao ni vlasnici nekretnina koje zbog svog stanja nisu pogodne za stanovanje.
Prema njegovim riječima, među obveznicima ostaju vlasnici stanova koji ih iznajmljuju u kratkoročnom najmu te vlasnici nekretnina koje ne koriste za stanovanje niti ih daju u dugoročni najam.
Povećanje s pet na osam eura po četvornom metru znači da će se za oporezivi stan od 50 četvornih metara umjesto 250 plaćati 400 eura godišnje, piše Poslovni.hr.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.