Njegov odlazak potresao je čitav region, a iza muzičke legende ostale su pjesme koje su obilježile generacije, brojna humanitarna djela, ali i značajna imovina koju je stekao tokom višedecenijske karijere.
Iako je bio jedan od najuspješnijih i najplaćenijih izvođača narodne muzike, Halid nikada nije krio da su mu supruga Sejda, sin Dino i unuci bili važniji od novca i popularnosti. Upravo zbog toga posebnu pažnju javnosti privukla je priča o njegovom testamentu i tome kome je namenio bogatstvo koje je stvarao tokom života.
U testamentu navodno naveo jednog nasljednika
Pjevač je svoju imovinu navodno ostavio supruzi Sejdi, koja je preminula nedugo posle Halida, sa kojom je proveo gotovo pet decenija u braku.
Međutim, kako su tvrdili ljudi bliski porodici, posle Sejdine smrt sve je pripalo njihovom sinu Dini.
– Ja mislim da je on to sve ostavio Sejdi, ali da će se ona toga odreći ili se već odrekla u korist sina Dina. Oni su toliko divna porodica, tu nikad nije bilo drame, skandala, znalo se da bi Halid sve dao za porodicu. On je jednom i govorio da je za života prošao sve i vidio sve, a da sada sve radi za svoje unučiće jer su mu oni bili centar svijeta – govorila je komšinica.
Ona je istakla da je Halid, uprkos ogromnoj popularnosti, ostao jednostavan čovjek, kome su porodični mir i sigurnost najbližih predstavljali najveće bogatstvo.
– Znate, Halid je često govorio da mu slava ništa ne znači ako ne zna da su mu žena i dijete dobro. Govorio je da je sve što je stekao, stekao zbog njih, da ih obezbijedi. Nije jurio luksuz, volio je mir, porodicu, roštilj u dvorištu i unuke koji mu trče u zagrljaj – ispričala je komšinica.
Bogatstvo se procijenjivalo na milione eura
Tokom karijere duge više od četiri decenije Halid Bešlić nije ulagao samo u muziku već i u nekretnine i privatne poslove. Prema medijskim procjenama, vrijednost njegove imovine dostizala je čak 13 miliona eura, mada ta suma nije zvanično potvrđena.
U njegovom vlasništvu, prema ranijim pisanjima medija, nalazili su se nekretnine u Sarajevu i okolini, benzinska pumpa i motel, dok je posebnu pažnju privukla kuća na hrvatskom poluostrvu Pelješac.
Riječ je o nekretnini u mjestu Drače, površine oko 170 kvadratnih metara, sa bazenom, gdje je pjevač planirao da provodi mirnije dane sa porodicom.
Pored nekretnina i poslovnih ulaganja, važan deo njegove zaostavštine predstavlja i muzički katalog, odnosno prihodi povezani sa njegovim snimcima i pravima na pjesme.
Ipak, o materijalnom bogatstvu rijetko je govorio. Mnogo radije je isticao da je najveći uspjeh to što je uspeo da obezbedi svoju porodicu i sačuva odnos sa ljudima koje voli.
Život posvetio i pomaganju drugima
Osim po nezaboravnim pjesmama, Halid Bešlić ostaće upamćen i po brojnim humanitarnim akcijama. Tokom ratnih godina organizovao je koncerte kako bi pomogao ugroženom stanovništvu, a nije prestajao da pruža podršku ljudima u nevolji ni u godinama koje su uslijedile.
Posebno se pamti njegov gest nakon katastrofalnih poplava u Bosni i Hercegovini 2014. godine, kada je svoj motel ustupio porodicama koje su ostale bez krova nad glavom.
Učestvovao je i u akcijama za prikupljanje pomoći bolesnima, ugroženim porodicama i ljudima kojima je bila potrebna finansijska podrška.
Upravo zbog toga mnogi su ga, osim kao velikog umetnika, pamtili kao čovjeka koji nije zaboravio odakle je potekao.
Biografija Halida Bešlića
Halid Bešlić rođen je 20. novembra 1953. godine u zaseoku Vrapci, nedaleko od Knežine kod Sokoca, u Bosni i Hercegovini. Odrastao je na Romaniji, u porodici oca Muje i majke Behare, a ljubav prema muzici pokazivao je još kao dječak.
Prve pjevačke korake napravio je kroz školske priredbe i kulturno-umjetnička društva, a posebno značajan bio je njegov angažman u društvu „Zijo Dizdarević“.
Po zanimanju je bio tesar, ali je nakon odsluženja vojnog roka odlučio da se ozbiljnije posveti pjevanju. Karijeru je gradio nastupajući po restoranima i kafanama u Sarajevu, gdje je njegov prepoznatljiv glas brzo privukao pažnju publike.
Prvu singl ploču snimio je 1979. godine, a početkom osamdesetih usledili su hitovi koji su mu otvorili vrata velikih koncertnih dvorana.
Poseban uspjeh postigao je pjesmama „Neću, neću dijamante“, „Miljacka“, „Romanija“, „Prvi poljubac“, „Zlatne strune“, „Eh, kad bi ti“, „Okuj me, care“, „I zanesen tom ljepotom“ i „Ja bez tebe ne mogu da živim“.
Tokom višedecenijske karijere objavio je brojne albume i održao hiljade nastupa širom nekadašnje Jugoslavije, Evrope i svijeta. Njegove pesme postale su nezaobilazan dio porodičnih slavlja, svadbi, ali i emotivnih trenutaka generacija koje su odrastale uz njegov glas.
Veliku životnu dramu doživeo je 2009. godine, kada je teško povrijeđen u saobraćajnoj nesreći. Uprkos dugom oporavku i trajnom gubitku vida na desnom oku, uspio je da se vrati muzici i publici.
Privatno je bio izuzetno vezan za suprugu Sejdu, sina Dina i unuke Lamiju i Belmina. Porodicu je smatrao svojim najvećim životnim uspehom, a nije krio ni posebnu ljubav prema rodnom kraju i Sarajevu.
Poslednje godine života obilježili su brojni nastupi, druženja sa publikom i humanitarni angažman.
Halid Bešlić preminuo je 7. oktobra 2025. godine u Sarajevu, u 72. godini, ostavivši za sobom neutešnu porodicu i muzičko nasleđe koje je postalo dio istorije narodne muzike na Balkanu.
Sahranjen je na sarajevskom groblju Bare, a prva godišnjica njegove smrti obeležena je u krugu porodice i najbližih saradnika, prenosi Kurir.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.